Zastava se sastoji od tamno plavog polja s jednakokračnim pravokutnim žutim trokutom čiji jedan krak dodiruje gornju stranicu zastave a drugi je okrenut prema vijorećoj stranici. Duž hipotenuze trokuta nalazi se devet bijelih petokrakih zvijezda od kojih se prvoj i posljednjoj vidi samo polovica.

Zastava je, između ostalog, nametnuta kako bi država mogla biti predstavljana jednom zastavom na Olimpijskim igrama u Naganu 1998. godine.

Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o novoj zastavi tek 2001. godine kada je plava boja na podlozi potamnjena.

Prva, svijetloplava boja na zastavi bila je plava Ujedinjenih naroda. Međutim, izabrana je tamno plava, koja odgovara plavoj boji zastave Europske unije.

Politički su predstavnici konstitutivnih naroda dugo iznosili radikalno različite prijedloge zajedničke zastave, oko kojih se nisu mogli dogovoriti. Bilo je prijedloga za zastavu s podijeljenim poljima za Federaciju BiH i Republiku Srpsku ili za tri konstitutivna naroda, pa čak i jedan za zastavu s dva različita lica.

Prva zastava nezavisne BiH, usvojena po proglašenju neovisnosti 1992., bila je bijela zastava sa štitom s ljiljanima koji je preuzet od prvog bosanskog kralja iz 14. stoljeća Tvrtka Kotromanića. Isti štit sa sličnom zastavom koristila je bosanska vojska u vrijeme Kosovske bitke protiv Osmanlija. Zastava je zamijenjena jer se smatrala previše bošnjački orijentiranom.

Republika Bosna i Hercegovina nastavila je koristiti zastavu s ljiljanima i nakon Pariškog mirovnog sporazuma sve do februara 1998. godine.

Inače, sadašnji grb Bosne i Hercegovine usvojen je u sredinom maja 1998. godine. Grb sa ljiljanima tako je zamijenio plavi štit koji u desnom uglu ima žuti trougao, a uz granicu sa žutim poljem nalazi se sedam bijelih petokrakih zvijezda.