Svečana ceremonija postavljanja replike zgošćanskog stećka na Trgu BiH

05 Dec, 2011

Na svečanoj ceremoniji postavljanja replike zgošćanskog stećka - sljemenjaka na platou ispred zgrade institucija BiH (Trg BiH 1), gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen kazao je da su „stećci po svojoj brojnosti, teritorijalnoj rasprostranjenosti, a u svojim najboljim primjercima i po svojoj ljepoti, najznačajniji spomenici kulture u BiH“.
Behmen je istaknuo da „postavljanjem ove replike Grad Sarajevo, koji je podržao ovaj projekat sa 60.000 KM, želi pobuditi i probuditi našu svijest o kulturno-historijskim vrijednostima koje ova zemlja ima, potaknuti nas na zreo i odgovoran odnos prema našem kulturnom blagu i iznova oživiti svijest o potrebi našeg aktivnog odnosa prema očuvanju ovog blaga“.

U svom prigodnom obraćanju član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH historičar prof. dr. Dubravko Lovrenović, jedan od najboljih poznavalaca fenomena stećak, naglasio je: „Željeli smo uz svesrdnu pomoć Grada Sarajeva na čelu sa gradonačelnikom Alijom Behmenom skrenuti pažnju ne samo na projekat \'Tajna zgošćanskog stećka\' koji će rezultirati uvrštavanjem stećaka na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, već i na činjenicu da se stećci nalaze u veoma kritičnom stanju“.

Lovrenović je dodao da ovaj projekat nema nikakvu ideološku vrijednost ili politikantsku upotrebu. Stećak je najmarkantniji kulturološki biljeg zemlje Bosne i Hercegovine te je apelirao da se ustanovi institucija za istraživanje i zaštitu stećaka.

Kipari Stijepo Gavrić i Nihad Kovačević izradili su repliku najpoznatijeg i najljepše ukrašenog stećka kod nas, tzv. zgošćanskog stećka. Radovi su počeli krajem augusta ove godine ispred Filozofskog fakulteta, trajali su 45 dana, tako da su građanke, građani i gosti grada bili u prilici da posvjedoče klesanju zgošćanskog stećka javno. Izradu ove replike, koja predstavlja segment projekta „Tajna zgošćanskog stećka“, iniciralo je Udruženje za kulturno naslijeđe „Art Sef“.

Inače, original zgošćanskog stećka – sljemenjaka, koji je pronađen na lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja, u vrijeme austrougarske vladavine, prenesen je u botanički vrt Zemaljskog muzeja, gdje je i danas izložen.