U Sarajevu Međunarodna naučna konferencija "Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti"

22 Nov, 2019

SARAJEVO, 22. novembra (FENA) - Međunarodna naučna konferencija "Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti" počela je danas u Sarajevu, u organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

Dvodnevna naučna konferencija, koja je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine okupila eminentne stručnjake iz oblasti historiografije iz zemlje i inozemstva, organizirana je u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine - 25. novembra i 60 godina postojanja i rada Instituta za historiju UNSA.

Kako je najavljeno, sudionici skupa će u sklopu 13 sesija elaborirati teme o prijelomnim datumima i događajima u historiji BiH od antičkog perioda do savremenog doba, uključujući političke, ekonomske, kulturne i općedruštvene procese koji su oblikovali historijske tokove i bh. paradigmu (ne)prepoznatljivu u evropskim i svjetskim okvirima.

Prilika je to da se na naučno utemeljen način 'secira' prisustvo historiografije, koja se temelji na mitovima i konstrukcijama, s tendencijom revidiranja ključnih događaja i pojava, a što se snažno i krajnje negativno reflektira na svijest ljudi, posebno mladih generacija u BiH i šire.

Referirajući se na značaj i sadržaj naučnog skupa, v. d. direktor Instituta za historiju i predsjednik Organizacionog odbora Konferencije dr. Sedad Bešlija, istaknuo je kako je skup prilika da se analiziraju i naučno valoriziraju fenomeni, događaji i procesi koji su utjecali na transformiranje bh. društva u pojedinim razdobljima i u kontinuitetu.

- U ukupnom povijesnom bh. hodu postoje određene konstante koje su je oblikovale, prije svega, svijest bh. naroda o domovini, državi i ideji Bosne i njene državnosti, bez obzira na to što je od sredine 15. do početaka 20. stoljeća bila dijelom velikih carstava (Osmanskog od 1463. i Austro-Ugarskog od 1878.) - kazao je Bešlija.

Druga konstanta, po njegovim riječima, odnosi se na antibosanske politike koje su obilježile, posebno 19. i 20 stoljeće i u nekoliko navrata ugrozile opstojnost države i bh. društva općenito.