• 24 Aug, 2020

Kažu da nije lako živjeti bez benevolencije, tačnije bez dobre volje, naklonjenosti, milostivosti, što je i prvenstveno značenje naziva najstarijeg nacionalnog kulturnog društva u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

„Nikad neću zaboraviti obilježavanje 100 godina rada La Benevolencije početkom 1992. godine, pred prepunom salom Narodnog pozorišta. Pozdravno slovo ove svečanosti je, između ostalog, glasilo: U Sarajevu i BiH Preporod ne treba samo muslimanima nego treba i svima, Prosvjeta ne treba samo Srbima, nego treba i svima, Napredak ne treba samo Hrvatima nego treba i svima, a sve se to može postići uz malo La Benevolencije, uz malo dobre volje“, istakao je u razgovoru za Sarajevo.ba Jakob Finci, predsjednik kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva Jevreja „La Benevolencija“.

128 godina djelovanja La Benevolencije

Sarajevska, bosanska jevrejska organizacija, prema Fincijevim riječima, jednostavno živi i proživljava historiju Bosne i Hercegovine i njenog glavnog grada.

Jevreji su utkivali neizbrisivo u tkivo bosanske duhovnosti – vlastite običaje, vještine, kulturu i umjetnost, sve ono što su sa sobom donijeli iz Španije, ali i svoje bogato kulturno naslijeđe koje su stvarali u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Sve to prezentira kroz Jevrejsku opštinu u Sarajevu formiranu 1565. godine, i svoje društvo La Benevolenciju, čiji je doprinos proteklih 128 godina djelovanja nemjerljiv i tako potreban ovoj zajednici.

Priznanje za misiju u službi čovjeka

Svojom misijom La Benevolencija opravdava ime i ideju koja je pokreće. I što je najvažnije, ustrajala je na svojim temeljnim programskim načelima, djelujući uvijek u službi čovjeka.

„Odluka Gradskog vijeća Grada Sarajeva da se i  La Benevolencija, zajedno sa Preporodom, Napretkom i Prosvjetom, proglasi nacionalnim kulturnim društvom od značaja za bh. prijestolnicu, za nas predstavlja izuzetno priznanje. Mnogo nam znači. Naravno, ništa ovo La Benevolencija ne bi mogla postići sama da nije i ostalih nacionalnih kulturnih, prosvjetnih i humanitarnih društava“, kaže Finci.

Ističe da su društva još jako, jako davno sarađivali na zajedničkim projektima, živjeli i praktikovali ono što danas zovemo međureligijski dijalog, suživot... Tokom prošlog rata formirali su svoj koordinacioni odbor kroz koji su zajedno djelovali, bilo da je riječ o humanitarnoj pomoći ili se radilo o pružanju duhovnog otpora agresoru, čiji je cilj bio da uništiti viševjekovno zajedničko življenje ljudi sa njihovim kulturnim i vjerskim različitostima.

Finci smatra da su društva svojim djelovanjem pokazala koliko je važno živjeti i raditi zajedno, koliko je važno podržavati jedne druge ne samo u ratnim i poratnim godinama nego i danas. Nada se da će ih ovo priznanje dovesti u ravnopravan položaj sa ostalim primaocima grantova koje Grad dodjeljuje, kako bi pomogao onima koji trebaju ovom gradu.

Pokazali smo da se ovdje može živjeti zajedno

Uvjeren je da je ova gradska odluka potvrda da su puno učinili i zadužili ovaj grad. La Benevolencija je sa bratskim organizacijama iz drugih nacionalnih korpusa, pojašnjava Finci, „pokazala da se ovdje može živjeti zajedno i da jednostavno jedni drugima ne smetamo“.

„Mislim da je i La Benevolencija doprinijela da imidž Sarajeva u svijetu poraste i dostigne nivo multietničkog i vrlo tolerantnog grada, sredine u kojoj nema ni vidljivog antisemitizma niti bilo kakvih drugih nacionalnih sukoba ili incidenata“, podcrtava Finci i dodaje da se ne smije zaboraviti njihov uticaj i na razvoj i napredak grada Sarajeva iz kojeg posjetioci odlaze puni pozitivnih utisaka i emocija.

Predsjednik društva Jevreja posebno naglašava saradnju sa Gradom Sarajevo i gradonačelnikom Abdulahom Skakom: „Podrškom i partnerstvom smo više nego zadovoljni. Nikada nismo doživjeli da naši zahtjevi budu odbijeni. Kad god je bila neka potreba, Grad je nalazio načina da nam uvijek izađe u susret“, kaže Finci.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva

Početkom 1992. godine Jevrejska opština u Sarajevu dobiva najviše gradsko priznanje – Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

„Najviše zasluga za to ima La Benevolencija. To su bila ona vremena kada smo željeli da ne bude rata, pa smo u sklopu Sarajevske zime održali sedmodnevni bogati program pod nazivom Shalom (Mir) Sarajevo/u – Jevreji voljenom gradu“, kaže Finci.

Nažalost, nepuni mjesec dana poslije ove manifestacije desila se agresija na  naš grad i zemlju.

Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine su smatrali da se njih itekako tiče sve što se dešavalo u gradu i zemlji koji su njihov dom. Tako La Benevolencija i Jevrejska opština zahvaljujući prijateljima iz cijelog svijeta organizira brojne humanitarne, dobrotvorne aktivnosti kako bi i Jevrejima i svim građanima Sarajeva obezbijedila humanitarnu pomoć i službe neophodne da im se olakša život u gradu pod opsadom. Od konvoja sa humanitarnom pomoći i onih koji su evakuirali ljude iz grada, preko korištenja usluga humanitarnih apoteka, narodnih kuhinja i radiostanice Društva, do kurseva stranih jezika, nedjeljne škole za djecu i Programa pomoći starim i iznemoglim.

Osnovna ideja vodilja današnje La Benevolencije ne razlikuje se mnogo od one od prije 128 godina – dodjela stipendija, pružanje usluga kućne njege i socijalne zaštite starim i iznemoglim, usluge Mikrokreditne organizacije „Melaha“ (hebrej. rad – po imenu prve jevrejske štedionice u Sarajevu), očuvanje tradicije i kulture Jevreja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini putem izložbi, koncerata i drugih prigodnih manifestacija.

„Samo zahvaljujući velikoj požrtvovanosti i izvanrednoj energiji ljudi koji su vodili našu organizaciju svih ovih godina možemo pogledati sa ponosom unazad i vidjeti rezultate našeg rada: hiljade obrazovanih mladih ljudi, bogatu izdavačku djelatnost, promoviranje sefardske kulture i tradicije, bogat kulturni sadržaj i kontinuirani rad sa mladima“, istakao je naš sagovornik Jakob Finci.

Podijeli: