Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi (ime Muzeja je nepotpuni anagram imena Sarajevo, sa značenjem: Umjetnost epohe na latinskom jeziku) nastao je ratne 1992. godine.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo je Odluku o osnivanju Javne ustanove "Muzej savremene umjetnosti ARS AEVI Sarajevo" (Službene novine Kantona Sarajevo", broj 49/17). Time je, na izvjestan način, spašen projekat izgradnje muzeja savremene umjetnosti i očuvanja djela neprocjenjive vrijednosti. 

Grupa entuzijasta predvođena Enverom Hadžiomerspahićem pozvala je svjetske umjetnike da, u znak podrške Sarajevu pod opsadom, doniraju svoja djela i na taj način stvore zbirku budućeg Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu.

Jedinstvena kolekcija Ars Aevi, sastavljena od oko 150 djela koja su donirali neki od najpoznatijih domaćih i međunarodnih umjetnika, u Sarajevo je stigla 1999. godine.

Danas se ova kolekcija smatra jednom od najznačajnijih zbirki savremene umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi, a njen dio može se pogledati u Vijećnici, gdje će kolekcija biti smještena do izgradnje zgrade muzeja na Vilsonovom šetalištu.

Projekat zgrade Muzeja načinio je glasoviti italijanski arhitekta Renzo Piano, koji je izradio i projekat, ali i donirao sredstva za izgradnju pješačkog mosta preko Miljacke u blizini zgrade budućeg muzeja Ars Aevi.

Tokom proteklih godina u organizaciji Muzeja Ars Aevi u Sarajevu su održane i brojne izložbe renomiranih umjetnika koji su svoja djela poklonili muzeju, kao što su Michelangelo Pistoletto, Joseph Kosuth, Joseph Beuys, Bizhan Bassiri, Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Jannis Kounellis...

Idejni arhitektonski projekat buduće zgrade Muzeja/Centra savremene svjetske umjetnosti Ars Aevi, kojeg potpisuje jedan od najuglednijih svjetskih arhitekata, Renzo Piano (kao ambasador dobre volje UNESCO-a), zvanično je promoviran u Sarajevu u septembru 2006. godine.

Prema ovom projektu, objekat bi trebao biti izgrađen na lokalitetu Kvadrant C — Marijin Dvor, na 6 ARSQAEVI Vilsonovom šetalištu, na terenu koju je za ovu namjenu osigurao Kanton Sarajevo, uz podršku Općine Novo Sarajevo. U regulacionom planu parcela na kojoj će se graditi zgrada Muzeja definirana je kroz parametar kao što su postojeće građevine, položaji i visine građevina, artikulacija pješačkih zona i urbanih zelenih površina, o čuvanje postojećeg Historijskog muzeja i predviđanje novog mosta za vozila, paralelno sa pješačkim mostom, koji povezuje muzejski prostor sa stambenim prostorom. Projekat je pokazao svoju ekološku i urbanističku prednost, jer je od mogućih 70% parcele iskoristio manje i ostavio više prostora za zelenilo. Muzej savremene umjetnosti trebao bi postati poligon atrakcija za sve kulturne aktivnosti. Idejni projekat je revidiran prema aktuelnoj situaciji na lokaciji, te je krajem decembra 2018. godine predan u Općinu Novo Sarajevo sa zahtjevom za izdavanje urbanističke saglasnosti.  

Podijeli: