• 10 Oct, 2020

Gradonačelnik Abdulah Skaka danas je obišao izvorišta, Vrelo Mošćanica i obližnju vilu gdje ga je dočekao i o stanju vodosnabdijevanja informirao Kenan Đipa, izvršni direktor za vodovodni sistem po ovlaštenju direktora KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo.

"Jedna od lijepih prednosti Sarajeva jeste što je ono oduvijek bilo poznato po bogatstvu vode. Vrelo Mošćanica od izuzetnog je značaja, jer zahvaljujući njemu napajaju se brojna domaćinstva i javne česme. Naša je dužnost sačuvati ono što imamo i unaprijediti koliko možemo", istakao je Skaka.

Izvorište Mošćanica bilo je okupirano 1. jula 1992. godine i isključeno iz vodovodnog sistema. Reintegracijom Sarajeva ono je ponovo vraćeno 17. decembra 1997. godine pod kontrolu i upravljanje Vodovodu.

Vrelo Mošćanica sa filterskim postrojenjem, pitkom vodom napaja naselja u općini Stari Grad - Faletići, Obhodžu, Vratnik, Baruthanu, Brusulje.

Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i vrsni poznavalac historije grada ističe kako je rezervoar Mošćanica, koji ima dva izlaza, bio najjači u Kantonu Sarajevo sve do izgradnje Mojmila.

"Posebna je Mošćanica, nije to obični vodopad, njen izvor izlazi iz pećine, ispod Hreše, područje je nepristupačno za istražiti. Upravo rezervoar Mošćanice, koji ima blago zavijen tunel, dug više od 50 metara, prokopan je, a onda obložen tesanim krečnjakom po svodovima i stazom do vrela u tunelu, kao i malim koritom. Ta impozantna građevina, oblikovana u tesanom kamenu, jedinstvena je prilika u našem gradu i samo su je rijetki vidjeli. Toliko se vodilo računa da su na jednom mjestu Austro-Ugari napravili rupu u stropu tunela i prirodnom svjetlošću obasjali dva slapa Mošćanice kako bi dispečeri mogli klapnom, prema potrebi, preusmjeravati Mošćanicu prema rezervoaru, odnosno prema potoku", pojašnjava Garibija.

Lokalitet Vrela Mošćanice, i njegovu ljepotu, stare Sarajlije su još u doba Osmanlija koristile kao izletište. Mnogo je manje od Vrela Bosne, ali po ljepoti nije bilo razlike.

Mufid Garibija ističe kako je ime Mošćanica nastalo od riječi mošus, jer je stanovništvo grada primijetilo poseban miris vode zbog krečnjaka koji joj ujedno i daje boju.

- Upravo se oko Mošćanice i njenog vrela napravilo selo Faletići, odnosno "hvale vrijedno" ili "pohvalno". U kratkom periodu polugodišnje gradnje vodovoda Mošćanica Austro-Ugari su napravili i kamene rezervoare, lijepo uklopljene u prostor. Najveći među njima bio je na Jekovcu i imao je zapreminu od 1.100 kubnih metara. Iz tih rezervoara koristila se voda i za piće i za čišćenje i za održavanje kanalizacione mreže - navodi Garibija.

Gradnja vodovodne mreže i taj veliki projekat koji do danas traje, započet je od Fabrike duhana prema Starom Gradu, a tako isto i od Mošćanice prema Starom Gradu, odnosno gradnja mreža lijevom i desnom obalom Miljacke. Onda se sistem sastavio i voda je potekla. Tadašnja Mošćanica sa ostalim manjim izvorima napajala je naš grad i to sve putem gravitacije. Poređenja radi, Sarajevo danas napaja vodovod tek 10 posto putem ovih vrela i gravitacije, a 90 posto putem pumpi, pojašnjava Garibija.

"Kapacitet Mošćanice danas je više od 94 litra u sekundi, a u ljetnom periodu zbog visokih temperatura kapacitet je smanjen i iznosi 40 litara u sekundi, ali ono što je najvažnije vode uvijek ima", pojašnjava Đipa, uz zahvalnost gradonačelnika na inicijativi i interesovanju za stanje vodosnabdijevanja.

Grad Sarajevo osigurava funkcioniranje i očuvanje više od 40 javnih česmi, jednog od najvažnijih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine. Aktuelna administracija preuzela je i nadležnost nad upravljanjem, održavanjem i plaćanjem računa za isporuku vode sa javnih česmi i nužnika u Sarajevu.

Gradonačelnik Skaka u okviru svojih mogućnosti poduzima potrebne inicijative i mjere u cilju očuvanja prirodnog bogatstva grada i u korist građana.

Podijeli: