• 14 Dec, 2020

Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, BiH 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 godina poslije - tri su tematske cjeline u fokusu 10. međunarodnog naučnog skupa "Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci - Izazovi povijesnog trenutka". 

Učesnici skupa, koji se održava danas u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) "Preporod", a koji je okupio eminentne naučne i kulturne djelatnike, istaknute predstavnike akademske zajednice i ličnosti iz javne sfere, analizirat će historijske tokove i aktuelne društvene i političke procese u sklopu pomenutih tematskih cjelina/panela.

Predsjednik BZK Preporod prof. dr. Sanjin Kodrić podsjetio je na press konferenciji na kontinuitet organiziranja međunarodnih naučnih skupova pod okriljem Preporoda, istakavši kako je njihov temeljni cilj da odgovore na historijska i aktuelna pitanja i procese u vezi sa Bošnjacima kao narodom i domovinom Bosnom i Hercegovinom.

- Za ovih deset godina na ovom naučnom skupu izlagalo je oko 300 učesnika i u zbornicima radova objavljeno je jednako toliko radova, a riječ je o radovima iz različitih disciplina društvenih i humanističkih nauka i sama konferencija je u tom smislu interdisciplinarnog karaktera - kazao je Kodrić.

Dodao je kako se ove godine za učestvovanje na naučnom skupu prijavilo više od 60 sudionika iz BiH i inostranstva, a da se uslijed aktuelne pandemije COVID-19, održava u limitiranom formatu i broju neposrednih učesnika, te da sticajem okolnosti koincidira sa danom potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu.  

Predsjednik Organizacionog odbora 10. međunarodnog naučnog skupa BH. država i Bošnjaci, prof. dr. Senadin Lavić kazao je kako vjeruje kako će epistemički iskorak, ili saznavanje države Bosne i Hercegovine u svim njenim aspektima - historijskim, kulturnim, ekonomskim, političkim…dovesti do jednog kognitivnog zaokreta, te da će se stvoriti kvalitetna grupacija mislećih ljudi koji će državu Bosnu i Hercegovinu misliti u savremenim kategorijama i voditi je u budućnost.

To je, kako je naveo, jedan od najširih ciljeva spomenutog naučnog skupa, a da je drugi cilj da se u promišljanje naznačenih tema uključi što širi krug ljudi, različitih naučnih profila kako bi na naučno utemeljen način progovorili o svim bitnim temama koje se tiču države BiH.     

- Prepoznavanje i oblikovanje bosanskog epistemičkog prostora, konteksta znanja o Bosni, preduslov je svih mogućih poduhvata na uspravljanju države i civiliziranog ljudskog života u njoj - naglasio je Lavić, podcrtavajući kako rad na tom humanom cilju podrazumijeva da svaki čovjek u BiH, bez obzira na vlastito određenje, uživa slobodu i dostojanstvo života.

Komentirajući novinarski upit u vezi sa Daytonskim sporazumom i postdaytonskim periodom, Lavić je kazao kako se Dayton može posmatrati kao događaj kojim je zaustavljen rat u BiH, odnosno zaustavljena agresija Srbije, Crne Gore i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, a s druge strane „Dayton je sporazum kojim je zaustavljeno oslobađanje RBiH od Miloševićevog režima“.

- Dvadesetpet godina poslije nalazimo se u jednoj dramatičnoj situaciji gdje svaki racionalan pokušaj da se izmjeni Ustav BiH (Aneks 4.) izaziva toliko haosa u susjednim zemljama da je to nepojmljivo - dodao je Lavić.

Naveo je, istovremeno, kako je Aneks 4. Daytonskog sporazuma, nažalost, priznao ratna osvajanja na teritoriji BiH i ono što je silom instalirano.

- Republika Srpska, entitet u sastavu Bosne i Hercegovine, nije nastala pjevom ptica. Nastala je ratnim zločinima i bacanjem u masovne grobnice Bošnjaka u Podrinju i Hrvata u Posavini – naveo je Lavić, podsjećajući kako ostaju otvorena pitanja - kako razriješiti nešto što je nastalo ratom, nesrećom, zločinima i stradanjima i kako u BiH stvoriti evropsku, liberalnu, građansku državu?

Upozorio je u tom kontekstu kako aktuelno stanje statusa-quo u BiH perpetuira neprestan konflikt u BiH narednih 50-100 godina, te da takvo stanje proizvodi gubitak perspektive za sve građane i narode kao i masovan odlazak iz BiH njenih najmlađih i najsposobnijih stanovnika.    

Inače, međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije BZK Preporod, a prvi put održan je 2011. godine u Sarajevu.

Prema relevantnim pokazateljima kojima raspolaže organizator, decenija (2020.–2030.) uveliko će definirati poziciju Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu.

- Na domaćem planu, procesi imigracija i emigracija, sa jedne, te ekonomskog rasta i razvoja i drugih posljedičnih društvenih promjena i sigurnosnih izazova sa druge strane, u velikoj mjeri definirat će kurs bosanskohercegovačke države i njenih institucija, utjecati na sudbinu bosanskohercegovačkog društva u cjelini, a posebno Bošnjaka u narednom periodu, istaknuto je u najavi spomenutog skupa.

Kako je nadalje navedeno, procesi euroatlantskih i drugih integracija, kao i pitanja regionalne saradnje, predstavljaju okosnicu bh. vanjske politike i položaja BiH na međunarodnom planu, što se, također, posebno reflektira i na Bošnjake kao narod, a tu su, neizostavno, i brojna specifična unutar bosanskohercegovačka pitanja od šire društvene važnosti, odnosno pitanja položaja i odnosa Bošnjaka sа drugim narodima u BiH i šire, uključujući i odnos prema bh. dijaspori.

Podijeli: