Pojedinačne nagrade

Izet Sarajlić (sarajevski pjesnik)

Pjesme velikana su progovorile na makedonskom, ruskom, turskom, slovenačkom, engleskom, albanskom, litvanskom, njemačkom, španskom, poljskom, italijanskom, holandskom i francuskom jeziku.. Pjevane su u Varšavi, Moskvi, Lenjingradu, Tbilisiju, Berlinu, Minhenu, Budimpešti, Istambulu, Sofiji, Štokholmu, Upsali, Malmeu, Rimu, Salernu, Napulju, Parizu, Strazburu, Roterdamu i drugim bliskim nam i dalekim gradovima.

Već pedeset godina se useljavaju u našu svijest. Bile su za nas put preko koga smo otkrili da postoje pjesnici i pjesme. Bile su i jesu događaji za vrijeme kada smo najranjiviji i znakovi koji privlače, pa idemo ka njima i prijanjamo uz njih duže i snažnije nego što bi htjeli, kradući pauze naših svakodnevnica. Provociraju u nama nas same.
U Knjigu oproštaja Izeta Sarajlića slile su se pjesme iznjedrene iz opkoljenog grada, izdignute nad prazninom ukradenog nam svijeta, ljubavi i uspomena. Pjesme koje svjedoče nepravednu povijest Sarajevu. Vrište njegovu bol i tugu, plemenito ciljaju oprostu, ali prstom pokazuju, proganjaju i unose vječni nemir u savjest krivaca. Rođene u jednoj jedinoj lirskoj pjesničkoj duši, a nose snagu pamćenja grada. Ne analiziraju se, izriču se.

Danis Tanović (umjetnost)

Danis Tanović je režijom filma “Ničija zemlja”, za koji je napisao i scenarij, ostvario najveći uspjeh BH kinematografije u njenoj povijesti. Film je snimljen u koprodukciji šest evropskih zemalja, ali je u svijetu promoviran kao BH film. Mladi režiser Bosanac s bosanskom pričom na svom jeziku, osvojio je čak 41 prestižno međunarodno priznanje od kojih ovdje izdvajamo: Zlatnu palmu za scenarij na Festivalu u Cannesu u Francuskoj, nagradu za najbolji film na Festivalu Cine Femme u Belgiji, nagradu za najbolji film na stranom jeziku Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa, Zlatni Globus u SAD za najbolji film na stranom jeziku, Golden Satellite u SAD za najbolji film na stranom jeziku, nagradu Udruženja kritičara Las Vegas za najbolji film na stranom jeziku, nagradu Udruženja francuskih filmskih kritičara za najbolji film na stranom jeziku, te nagradu Brazilske filmske akademije za najbolji film na stranom jeziku. Pored toga tu je i niz jednako važnih nagrada kao što su nagrade publike, žirija, kritike, te nagrade za gledanost na festivalima u SRJ, Hrvatskoj, Makedoniji, Španiji, Libanu, Norveškoj, Njemačkoj, Sloveniji, Belgiji, Nizozemskoj, Iranu i SAD. Na Sarajevo film festivalu je film “Ničija zemlja” osvojio nagradu žirija i nagradu publike, a u BiH ga je vidjelo čak 200.000 gledatelja. Vrhunac uspjeha je Oskar u kategoriji za najbolji strani film kojeg je Danis Tanović posvetio svojoj domovini.

Međunarodnim i domaćim uspjehom g. Tanović je učino mnogo na promociji kulture i kinematografije BiH i Sarajeva.

Adil Zulfikarpašić

Kulturni mecena, publicist, političar, bankar, istraživač i sakupljač, Gradu Sarajevu i Bosni i
Hercegovini darovao je Bošnjački institut sa ciljem promoviranja kulturne baštine, povijesne istine, istraživanja, znanstveno umjetničke aktivnosti i kulture Bošnjaka i naroda sa kojim Bošnjaci u BiH stoljećima žive.

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića je smještena u arhitektonskom kompleksu od oko 4.500 m2 sa bogatim pratećim sadržajima, koji čini uspješan i simboličan spoj starog, za ovu namjenu restauriranog Gazi Husrev-begovog hamama i novog, u svemu suvremenog, arhitektonski upečatljivog objekta, namjenski izgrađenog. Najznačajniji sadržaji su biblioteka, smještena u novom objektu sa više od 80.000 bibliotečkih jedinica, zatim arhiv sa originalima i kopijama dokumenata iz različitih povijesnih razdoblja. Tu su i povijesna kartografska zbirka i dokumentacijski centar o agresiji na Sarajevo i BiH 1992-1995. Zbirku umjetničkih djela čini preko 530 djela od 122 autora Bošnjaka, brojna djela ostalih bosanskohercegovačkih autora i djela autora sa širih prostora inspiriranih motivima BiH.

Institut vrši naučna istraživanja sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, organizira naučne seminare, susrete, izložbe, djeluje kao izdavač.
Institut su od njegovog otvaranja 2001. godine posjetile hiljade građana BiH, stranih gostiju, naučnika, diplomata, zvaničnika i dr.

Grupne nagrade

Nihad Imamović i Nijaz Hastor

Nihad Imamović, diplomirani inženjer mašinstva i Nijaz Hastor, diplomirani ekonomista, sarajevski privrednici, su postigli izvanredne rezultate u periodu od 1996. godine do danas, a posebno tokom protekle 2001. godine.

Početkom 1996. godine su ambiciozno i s pravilno procijenjenim rizikom osmislili, i kao nositelji, započeli s realizacijom projekta autoindustrije u Bosni i Hercegovini. Projekt su formulirali u četiri cjeline zavisno od djelatnosti:
– ASA Group, plasman automobila, dijelova i razvoj servisne i trgovačke mreže u BiH,
– Prevent Group, proizvodnja autodijelova i kooperanti,
– Volkswagen Sarajevo, proizvodnja automobila i dijelova i
– LKW Group, transport i špedicija.
Iz rezultata postignutih u poslijeratnom periodu izdvajamo:
Potpuno je razvijena trgovačka mreža u BiH za četiri marke vozila: volkswagen, škoda, audi i seat, koju čine 32 trgovine sa ostvarenom prodajom od 4.714 automobila u protekloj godini, što čini 62,4% ukupnog tržišta automobila u BiH.

Završena je prva faza najsuvremenijeg prodajno-skladišnog centra u Jugoistočnoj Evropi u Sarajevu, koji predstavlja investiciju od 18.000.000 KM, od čega je 40% vlastitih sredstava.
Ukupna proizvodnja Preventa, koji je u protekloj godini ostvario promet od oko 80.000.000 KM proizvodeći auto presvlake, plasirana je u izvoz. Projekt stalno zapošljava 1.057 uposlenika.
Investicioni fond Prevent je sudjelovao u privatizaciji državnog kapitala sa velikim investicionim sredstvima čime je ostvario preduvjete za otvaranje značajnog broja radnih mjesta, posebno u oblasti proizvodnje.

Kolektivne nagrade

Sportsko društvo invalida“Spid” Sarajevo

Sportsko društvo invalida“Spid” Sarajevo je osnovano 5. aprila 1994. godine na temeljima iskustava prijeratne ekipe sjedeće odbojke “Uporni”, a kasnije “Sarajevo” koja je ostvarivala izvanredne sportske rezultate. Razvijena je široka i složena organizacija u kojoj djeluju klubovi: košarka u kolicima, streljaštvo, atletika, stoni tenis, šah, skijanje, ribarstvo i drugi sportovi za invalide, a takmičenje u sjedećoj odbojci se odvija kroz jedinstvenu ligu BiH koju čini 10 klubova.

Velik je spisak vrhunskih sportskih rezultata SPID-a iz kojeg ovdje izdvajamo rezultate odbojke i atletike, streljaštva i stonog tenisa. Odbojkaši su u periodu od 1994. do 2001. godine bili prvaci BiH i dvostruki osvajači kupa BiH. Vice šampioni Euro Cupa su bili 1998. i 1999., a 2000. i 2001. Euro šampioni te 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godine šampioni na međunarodnom turniru “Malmo Open”. Atletičari “Spida” su osvojili trofeje na međunarodnim i domaćim takmičenjima. Sudjelovali su na Paraolimpijadi u Atlanti. Postigli su značajne rezultate u svojim disciplinama na Euro Šampionatu 2001. godine.“ Spid” je državni prvak u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji u stonom tenisu 1995., 1997. i 1998. godine. Pored ovog, Sportsko društvo “Spid” je nositelj mnogobrojnih priznanja, čak više od 350., a 1994., 1995., 1998., 1999., 2000. i 2001. godine proglašeno je najboljim sportskim društvom Kantona Sarajevo. Nositelj je priznanja Olimpijskog komiteta BiH i visokog društvenog priznanja “Zlatni ljiljan” za organizaciju invalidskog sporta.

Vrhunski sportski uspjesi su dodatni vrijedni rezultati izuzetnog angažmana i vrijednog doprinosa efikasnijem životu i radu posebne, i nažalost brojne, kategorije u našem gradu, invalida.

Mirza Hrustanović, predsjednik Sportskog društva invalida“Spid” Sarajevo je preuzeo kolektivnu nagradu za“Spid”.

Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Odred policije “Bosna”

Dragan Vikić, prvi komandant je preuzeo nagradu za Specijalnu jedinicu MUP-a R BiH Odred policije “Bosna”.
Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Odred policije “Bosna” je u presudnom momentu za naš grad i državu opstala kao potpuno organizirana, sa punom hijerarhijskom strukturom i unutrašnjim multietničkim sastavom. Određivale su je profesionalnost, požrtvovanost i hrabrost, moralnost i nesebično beskompromisno opredjeljenje svakog pojedinca da zaštiti građane Sarajeva i stane u obranu Grada i Države.
Mladići i djevojke kojima je profesionalni cilj bio, od perioda kada je u zraku lebdjela opasnost, i ostao sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma, jednak tretman svih građana Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost, oduprli su se svemu što je bilo namijenjeno destrukciji bosanskog bića. Obranili su se snažnim pritiscima za izmjenu komandnog kadra s ciljem rasformiranja jedinice i stavili se u punu funkciju po komandnoj liniciji oficijelnim organima Republike Bosne i Hercegovine, spremni za obranu Grada i Države na čelu s ratnim komandantima Draganom Vikićem i Kemalom Ademovićem.

Svi se sjećamo snažnog otpora teroristima snajperistima, u aprilu 1992. godine na trgu ispred Skupštine RBiH, koji je u zaštiti građana, okupljenih na mirnom protestu, u želji da zaustave zlo koje se nadvilo nad Sarajevo, a čije buduće razmjere nitko nije mogao pretpostaviti, pružila upravo ova jedinica.
Podsjetit ćemo na presudne momente za naš grad i građane u kojima nas je zaštitio upravo Odred “Bosna”: obrana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, obrana Žuči, deblokada naselja Vojničko polje, Aerodromskog i naselja Dobrinja, sprječavanje presijecanja Grada pravcem Vraca, Pofalići, Vogošća, zaštita tenkoprohodnih pravaca, obrana “Elektroprivrede”, obrana naselja Stup i Azići, zaštita stanovnika Dogloda pri razaranju naselja, obrana Igmana, tada jedinog oslonca građanima Sarajeva za preživljavanje.

U obrani Sarajeva i države Bosne i Hercegovine 86 pripadnika ove jedinice su dali svoje živote. Mladići i djevojke iz “Bosne” su smogli snage da se i unutar samog grada suprotstave i spriječe anarhiju pojedinaca i malih grupa koje su imale sasvim druge, nemoralne ciljeve pod plaštom obrane.
Građani Sarajeva su im zahvalni.

 Međunarodni teatarski i filmski festival MESS Sarajevo

Međunarodni teatarski i filmski festival MESS Sarajevo je festival sa najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini. Osnovan je još 1960. godine kao Festival malih i eksperimentalnih scena i vrlo brzo postao najznačajnijim događajem ove vrste na prostorima bivše Jugoslavije koji je okupljao, ali i kreirao cjelokupnu domaću teatarsku scenu i promovirao u našoj zemlji i gradu teatarske trupe iz cijelog svijeta. Pored izuzetno bogate vlastite produkcije kazališnih predstava i brojnih kazališnih i filmskih premijera rađenih u koprodukciji s domaćim i stranim teatarskim i filmskim kućama, svojim djelovanjem MESS je predstavio domaću produkciju na brojnim međunarodnim festivalima, ali i našoj javnosti pružio mogućnost da se upozna sa djelima iz cijelog svijeta putem Sarajevskog filmskog festivala, Sarajevske alternativne scene i, posebno, Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Upravo ovaj festival je tradicionalno jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u našoj zemlji sa bogatim i, redovno, izuzetno kvalitetnim i inventivnim programom. Pomno odabrani i pripremljeni događaji okupe brojnu publiku i privuku medije iz cijelog svijeta.

Pažnje vrijedna je i izdavačka djelatnost MESS-a, organizacija izložbi i koncerata, a posebno zanimljivi i atraktivni multimedijalni programi koji su MESS-u poslužili kao poseban medij za promociju Sarajeva.

U toku opsade Sarajeva MESS je odigrao istaknutu ulogu u ukupnom životu grada. Produkcijom i programskom orijentacijom, ostvarenom suradnjom s međunarodnom teatarskom i filmskom scenom, provokativnim scenskim događajima u BiH i inozemstvu privlačio je pažnju svjetske javnosti i promovirao široki slobodarski duh Sarajeva. MESS je posebna boja u ukupnom mozaiku imidža našeg grada bez koje bi bilo teško zamisliti kulturni život Sarajeva.

Haris Pašović, predstavnik Međunarodnog teatarskog i filmskog festivala MESS Sarajevo je preuzeo nagradu za MESS.

 Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Središnja uprava Sarajevo

Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Središnja uprava Sarajevo utemeljeno je davne 1902. godine tako da ove godine slavi Stoljetnicu postojanja. Bilo je jedno od temelja očuvanja kulture, tradicije, obrazovanja, prvenstveno hrvatskog puka, ali i drugih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim državama bivše Jugoslavije, gdje su Hrvati živjeli u znatnijem broju, te u drugim zemljama. Društvo je pod istim imenom i sa skoro istom, kulturno-obrazovnom zadaćom, obnovljeno 1990. godine i uspješno djeluje na zdravom tradicijskom utemeljenju, koje počiva na dostignutim rezultatima prethodnih generacija, kroz dugo razdoblje djelovanja, u kome je sudjelovalo na tisuće članova, darovatelja, stipendista i svih drugih koji su društvo prihvaćali kao svoje.

Danas u društvu djeluje 20.000 članova u 66 podružnica u BiH, Hrvatskoj, Evropi i Americi. U Sarajevu aktivno radi devet strukovnih udruga. Društvo ima dvije radiopostaje, i izdaje četiri lista. U podružnicama djeluje osam pjevačkih zborova, sedam tamburaških sastava, 15 folklornih skupina, jedan nogometni klub, pet šahovskih klubova i jedno planinarsko društvo.
Svojom kulturnom misijom “Napredak” se očitovao kao društvo koje nadilazi nacionalne podijeljenosti i isključivosti, pogotovo u doba agresije na Sarajevo i BiH, i promiče istinske kulturne i umjetničke vrijednosti i širi mogućnost kulturnog života u BiH i svugdje gdje djeluje.

U posljednjih 12 godina “Napredak” je realizirao 2.964 različita kulturna programa, o čemu najbolje govore sljedeći podaci: 119 dramskih programa i recitala, 71 humanitarna akcija, 279 izložbi, 436 koncerata, 255 izdanih knjiga i drugih naučnih projekata, 432 nastupa na manifestacijama kojima je “Napredak” bio organizator, 15 okruglih stolova, 353 predstavljanja knjiga i drugih izdanja, 237 tribina i predavanja, 137 sportskih priredbi, 110 prigodnih blagdanskih manifestacija i oko 500 drugih različitih kulturnih manifestacija.

Prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Središnja uprava Sarajevo je preuzeo nagradu za “Napredak”.

Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta”

Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta” je osnovano još 1902. godine i u kratkom periodu proširilo svoje djelovanje na cijelu BiH i postalo matica srpskih kulturno-obrazovnih aktivnosti. Više puta tokom svoje duge historije bilo je u prilici obnavljati svoje postojanje i svoju djelatnost, a svaki put je obnova značila i razvoj.

Posljednja obnova je uslijedila 1993. godine kada se društvo ponovo registriralo. Od tada Društvo radi na cjelovitom kulturno- obrazovnom planu i ima za cilj ostvariti saradnju sa svim institucijama u oblasti kulture i obrazovanja kao i s drugim nacionalnim društvima.

U proteklom periodu Društvo je organiziralo više od 20 likovnih izložbi među kojima i izložbu “Osam vijekova Hilendara” u saradnji s Republikom Srpskom.

Prof. Teodor Romanić, predsjednik Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” je u ime društva preuzeo nagradu.

Podijeli: