glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, Nada Đurevska

Iako rođena u Skoplju, sve njeno vezano je za Sarajevo: djetinjstvo, odrastanje, školovanje, prve uloge … Samozatajna, veličanstvena u svojoj jednostavnosti, neizmjerno draga i iskreni prijatelj, ne opsjednuta slavom i sujetom. Nada Đurevska će vam reći da joj je bilo suđeno da igra nevidljive, ali nevjerovatno hrabre žene, počev od prve pozorišne uloge Varje u Višnjiku Antuna Pavloviča Čehova.

Odigravši tokom svoje bogate umjetničke karijere cijelu nisku velikih pozorišnih i uloga u TV serijama i filmovima, Nada se potvrdila kao vrstan znalac i majstor glume, uvijek nastojeći da proširi vizure profesionalne pozorišne scene. Posebno mjesto u njenoj karijeri zauzima lik Hasanaginice koju je tumačila i na pozorišnim daskama i na filmu.

U posljednjih par godina ostvarila je nekoliko zaista upečatljivih filmskih uloga: Safu u filmu “Jasmina” Nedžada Begovića, tihu, ali snažnu Milenu u “Obrani i zaštiti” Bobe Jelčića za koju je dobila drugu Zlatnu arenu i koja joj je otvorila vrata hrvatskog filma. Trenutno sa Ivom Gregurevićem u susjednoj državi snima poetsku filmsku dramu “Imena višnje”.

Nedavno je sa bh. pjevačicom Amrom Dacca snimila spot za izvedbu “Pjesma što nas pamti”, koji je inspiriran odanom ljubavlju prve poznate bošnjačke pjesnikinje Umihane Čuvidine iz Sarajeva. Nada Đurevska igrala je i na pozornicama izvan pozorišta, na radiju, televiziji, u skloništima, haustorima, bolnicama, pod tenkovima, topovskom i snajperskom paljbom. Bila je Majka u ratu, brinula se za svoju Majku i igrala Majku u ratnom Sarajevu. Nada Đurevska je svojim ulogama postala istinska čuvarica ovdašnjih tradicija i porodičnog pamćenja. Građani Sarajeva su prepoznali umjetnička postignuća i angažman Nade Đurevske i dodjeljuju joj Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

„Nekih godina, na ovom balkonu, sjedio je Miroslav Avram, profesor mnogim glumačkim generacijama. Bio je častan i hrabar čovjek od kojeg sam naučila sve što znam o glumi. U godinama kada nije bio među nama, bio mi je snaga i inspiracija. Ova nagrada je takva da briše sve uspjehe i neuspjehe, tuge i radosti, pravde i nepravde na, za mene, često neprohodnom putu, ali putu na kojem mi je bilo najvažnije sačuvati ljudsko lice. Ova nagrada dolazi u trenutku kada odlazim sa scene i ovo je zaista najljepši način“, istakla je Đurevska.

Grupna nagrada:

arhitekti Ferhad Mulabegović i Smajo Mulaomerović

Šestoaprilska nagrada jeste priznanje arhitektima Ferhadu Mulabegoviću i Smaji Mulaomeroviću kao autorima projekta obnove sarajevske Vijećnice. Mulabegović i Mulaomerović, u kontinuitetu od 1996.-2008., izradili su cjelokupne projekte obnove Vijećnice, te u jednom dijelu realizacije ovih projekata učestvovali i kao supervizori.

Obnova ovog simbola grada zahtijevala je izuzetan napor i temeljit istraživački rad arhitekata kako bi odgovorili zadatku vraćanja autentičnosti ovoj raskošnoj austrougarskoj građevini iz 1896. godine. Vijećnica je ne samo nezaobilazan detalj većine panoramskih prikaza grada Sarajeva, nego i svojevrsna metafora urbicida i kulturocida. Višegodišnja obnova Vijećnice, koja je trajala 18 godina, predstavlja možda najznačajniji projekat u poslijeratnom periodu za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. Kulturno-historijski i Nacionalni spomenik BiH, sarajevska Vijećnica, koja predstavlja simbol stradanja, ali i uzdizanja i neuništivosti Sarajeva, na Dan Evrope 9. maja, ponovo će biti otvorena u svom autentičnom i raskošnom izdanju.

Smajo Mulaomerović i Ferhad Mulabegović također su kreatori Monografije o sarajevskoj Vijećnici, prve ikada napisane knjige o tom monumentalnom zdanju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Zaštita kulturno-historijskog naslijeđa glavna je bila preokupacija ove dvojice arhitekata tokom njihovog iznimno plodnog i stvaralačkog profesionalnog djelovanja. Mulaomerović se bavio još i arhitektonskim projektovanjem, a Mulabegović je autor brojnih značajnih publikacija, među kojima se izdvaja monografija “Stari gradovi Bosne i Hercegovine”.

Nažalost, Smajo Mulaomerović preminuo je 23.01.2011. godine, te će mu ova nagrada biti dodijeljena posthumno.

Naglašavajući zadovoljstvo dobijanjem ove nagrade, arhitekta Ferhad Mulabegović naglasio je činjenicu da, na žalost, tokom 18 godina obnove Vijećnice mnogi stručnjaci nisu dočekali sretan kraj. Podcrtao je da je u vrijeme izgradnje Vijećnica bila jedan od najskupljih i najmonumentalnijih objekata austrougarske uprave. „Drago nam je što Gradska uprava cijeni 18 godina rada na obnovi i ako smo mi uspjeli da u tešku ruševinu vratimo duh vremena koristeći danas dostupne tehnike, onda smo svi zadovoljni“, kazao je on.

U ime preminulog arhitekte Smaje Mulaomerovića, nagradu je primio njegov sin Nedžad, koji je istakao: „Iza njega je ostala obnovljena Vijećnica i mnoga vrijedna arhitektonska djela“.

Kolektivna nagrada:

Nogometna/Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine

Plasmanom na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine, nogometna/fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je historijski uspjeh, ne samo za fudbal nego i za cijelu državu, jer će Svjetsko prvenstvo u Brazilu biti prvo veliko takmičenje na kojem će učestvovati naša reprezentacija.

Ovakav uspjeh ima nemjerljiv značaj. Biti jedna od 32 reprezentacije među 204 članice FIFA-e, govori o razmjeri i veličini postignutog. Ovakav rezultat nije proizvod slučajnosti, nego je produkt stručnog, kvalitetnog i predanog rada svih reprezentativaca i stručnog osoblja kao i svih onih koji vode Nogometni/Fudbalski savez BiH, posebno od 2011. do danas.

Mjesto u Brazilu su naši „Zmajevi“ zajedno sa selektorom Safetom Sušićem zaradili pravedno i pošteno, nakon dugih i teških kvalifikacija; hrabrom igrom i požrtvovanošću, što je rezultiralo direktnim plasmanom bez doigravanja! Zato se o našim reprezentativcima govori kao o ekipi koja se nalazi među šest najrespektabilnijih ekipa koje bi mogle napraviti zapaženiji rezultat u Brazilu i iznenaditi sve svoje protivnike.

Zahvaljujući fudbalskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine, danas se o našoj zemlji u svijetu govori u drugačijem, pozitivnom kontekstu. Popularni ”Zmajevi” su pokazali da se kolektivnim radom, ali i poznatim bosanskim inatom mogu postići veliki uspjesi, i kao takvi svima nama mogu služiti za primjer. Ovim historijskim uspjehom naši reprezentativci su uveselili hiljade navijača koji su ih vjerno pratili na svim utakmicama i bili njihova najveća podrška i ”dvanaesti igrač”.

Stoga, ”Šestoaprilska nagrada” je skromni izraz zahvalnosti Grada Sarajeva na uspjehu koji su postigli, ali i radosti koju su priredili svim građanima Bosne i Hercegovine.
Nagradu je primio sekretar NS/FS BIH Elmir Pilav.