Grad Sarajevo inicirao Radionicu za obuku obrtnika iz oblasti zaštite intelektualnog vlasništva

04 Mar, 2010

„Grad Sarajevo je organizirao ovu radionicu zajedno sa Institutom za intelektualno vlasništvo BiH i Obrtničkom komorom KS, s namjerom da obrtnicima približi proceduru zaštite i autorizacije proizvoda koji su izraz znanja i umijeća i predstavljaju autentičan bosanski proizvod“, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Sarajeva mr. Miroslav Živanović, pozdravivši učesnike danas održane Radionice o temi „Zaštita prava industrijskog vlasništva, robnih i uslužnih žigova u BiH“ u prostorijama Gradske uprave Sarajevo.

Pomoćnik gradonačelnika za lokalno poslovanje dr. Sahrudin Sarajčić je dodao da Grad Sarajevo kontinuirano pruža podršku obrtnicima i zanatlijama na području grada. U sklopu tih aktivnosti je i projekat edukacije obrtnika koji treba pomoći u očuvanju i zaštiti originalnih zanatskih proizvoda i intelektualnog vlasništva kroz jačanje i razvoj konkurentnosti obrtnika na tržištu.

Na početku ove jednodnevne interaktivne radionice, zamjenik direktorice Instituta za intelektualno vlasništvo BiH Jovan Šarac naveo je da je Institut osnovan 2002.g. i ima status samostalne državne upravne organizacije. Sjedište Instituta je u Mostaru, sa ispostavama u Sarajevu i Banjoj Luci. Njegove nadležnosti su vezane za poslove iz oblasti industrijske svojine i iz oblasti autorsko-srodnih prava.

Irma Isak Gudelj, stručni saradnik za međunarodne patente, govorila je o uvjetima i načinu ostvarivanja zaštite patenata u BiH i inozemstvu. Ona je kazala da se patenti u BiH mogu zaštititi podnošenjem prijave direktno Institutu. Željko Medak, stručni saradnik za industrijski dizajn, ukazao je na značaj, prednosti domaće i međunarodne zaštite, te postupak i troškove registracije industrijskog dizajna u BiH i inozemstvu.
Irma Delibašić, ispitivač za nacionalni žig, u svojoj prezentaciji navela je uvjete i način ostvarivanja zaštite robnih i uslužnih žigova u BiH i inozemstvu. Delibaševićeva je istaknula da zaštita žiga ima za cilj zaštitu interesa tri subjekta: proizvođača, potrošača i države. Također, ukazala je i na funkcije žiga, kao i na načine podnošenja zahtjeva za priznanje prava na žig i ispitivanje prijava žiga.