• 10 Mar, 2012

Danas je u Sarajevu počela sa radom dvodnevna Međunarodna konferencija o temi "Masovno silovanje kao dio ratne strategije". Organizatori konferencije koja se održava u Domu oružanih snaga BiH su Federacija "Majke za mir" iz Francuske, u saradnji s Centrom "Andre Malraux", Udruženjem "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" i Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Cilj Konferencije je rasvjetljivanje posljedica specifičnih za ovu vrstu zlostavljanja, pronalazak izlaza koji će omogućiti da posljedice ne ostanu trajne i razgovor o poukama koje je moguće izvući iz primjera Bosne i Hercegovine te drugih zemalja koje su doživjele istu sudbinu. Zamjenik gradonačelnika Miroslav Živanović je u ime domaćina grada Sarajeva i gradonačelnika Alije Behmena pozdravio skup i poželio uspješan rad učesnicima Konferencije. Živanović je svoje obraćanje počeo pitanjem „Kako danas pomoći onima među nama koje su preživjele nasilje i kako ublažiti njihovu patnju?“

„Kada govorimo o ženama koje su preživjele nasilje, naš odgovor je insistiranje na ravnopravnosti, poboljšanju općeg položaja žena u našem društvu, pravilnom razumijevanju i nastojanju da dosljedno radimo na provođenju evropskih standarda poput Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, koju smo potpisali“, istaknuo je Živanović.

Zamjenik gradonačelnika je ukazao na bezuvjetnu podršku pravosudnom sistemu i istrajnom procesuiranju ratnih zločina. „Naš odgovor je spremnost Grada Sarajeva da preuzme arhiv Haškog tribunala, kako bi ga čuvao, ali i stavio na raspolaganje naučnoj zajednici i zainteresiranoj javnosti koja bi imala uvid u sudski utvrđene činjenice o onome što nam se dogodilo.“
Na kraju svog obraćanja Živanović je naglasio: „Ovdje su danas oni koji su zainteresirani za sudsko procesuiranje zločina, oni koji su zainteresirani za pomoć preživjelima, oni i one koje su preživjele, oni i one koje žele istinu. I zato sam uvjeren da je ovo pravo mjesto za upućivanje poziva na SOLIDARNOST, solidarnost između ideja koje zastupate i misija koje ste sebi odredili!“

U ime organizatora skupu su se obratili predsjednica Federacije "Majke za mir" Nanou Rousseau, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Smail Čekić, predsjednica Pokreta "Majke enklave Srebrenica i Žepa" Munira Subašić, francuska antropologinja Veronique Nahoum i predsjednica organizacije „Aktivni za Kongo“ Elsa Vumi.

O posljedicama i traumama silovanja, te medicinskoj pomoći žrtvama govorili su: Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žena žrtva rata”, BiH; Jasna Zečević, Centar Vive Žene, BiH; Michel Grappe, dječiji psihijatar iz Francuske, koji je inače radio u izbjegličkim kampovima u bivšoj Jugoslaviji od 1992. do 1999. godine;  Senadin Ljubović, neuropsihijatar, i Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša u BiH.

Marie Mossi, članica „Afričkog udruženja za ljudska prava“ i „Mreže ženskih akcija“, podsjetila je na Rezoluciju 1325, koja se odnosi na žene, mir i sigurnost, te njenu primjenu u DR Kongo, a jedna od utemeljiteljica Udruženja „Žene u crnom“ iz Srbije Staša Zajević o primjeni ove rezolucije na Balkanu.

Nuna Zvizdić, iz Udruženja „Žene ženama”, BiH, u svom izlaganju se osvrnula na feministički pristup pravdi; Sabina Subašić, redateljica i pravnica na analizu pravnih izvještaja; Mayombo Kassongo, advokat i zastupnik žrtava iz DR Kongo na položaj žrtava u oružanom sukobu, regija Kivu u DRK; Sandra Fabijančić Gagro, profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu u Rijeci na međunarodnopravne pomake u kvalifikaciji seksualnih zlostavljanja tokom oružanih sukoba; Martine Royo, koordinatorica u „Balkans, Amnesty International“, Francuska, na pristup Amnestije i Florence Hartmann, bivša glasnogovornica glavne tužiteljice Međunarodnog suda u Hagu, spisateljica, novinarka, na međunarodnopravni status žrtava silovanja i njegovu primjenu u BiH.

Tokom Konferencije održane su projekcije i dva filma: „Seksualno zlostavljanje žena, sredstvo za rat“, autorice Sabine Subašić i „Otkrivenje“, autora Hansa-Christina Schmida.

Podijeli: