Ubjedljivo najpoznatija građevina Sarajeva jeste sebilj na Baščaršiji. Svojom ljepotom, gordošću i postojanjem, još prkosi vremenu i kao pravi ljepotan pronosi ljepotu bosanske prijestolnice.

U sebilju je prvobitno bio službenik koji je punio tasove (posude) vodom i dijelio ih žednim prolaznicima.

Riječ sebilj je arapskog porijekla i označava “zgradu na putu u kojoj ima vode”. U Sarajevu je nekad bilo više sebilja, ali u katastrofalnom požaru 1697. godine uništeni su svi sarajevski sebilji. Jedini preostali sebilj na Baščaršiji, u današnjem obliku je izgrađen davne 1913. godine, i s razlogom važi za značajan spomenik arhitekture svog doba.

Evlija Čelebija spominje da je 1660. godine u Sarajevu bilo 300 sebilja i do danas je sačuvan samo ovaj na Baščaršiji.

Sebilj na Baščaršiji je izgrađen od kamena hreše, drveta i bakra. Na betonske temelje je oslonjen osmougaoni postament obložen fino urađenim kamenom iznad kojeg je bogato i lijepo izvedena drvena konstrukcija sa mušepcima (drvenim rešetkama) i prozračnim otvorima, što daje svojevrstan pečat vitkosti cijelom objektu.

Uslijed granatiranja grada 1992. godine, sebilj je oštećen gelerima pa je manja popravka uslijedila 1997. godine, kada su popravljeni mušepci i obojena drvena konstrukcija.

Sebilj je detaljno restauriran 2006. godine, kada je zamijenjen bakarni pokrov, saniran dovod i odvod vode, urađena zaštita drveta.

Podijeli: