Sadeta Dervišević, medicinska sestra Dobrinjske ratne bolnice

Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Satka je dala izuzetan doprinos u zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih pripadnika Oružanih snaga RBIH i civila.

Za izvanredne rezultate u obavljanju poslova medicinske sestre, za pružanje nesebične pomoći građanima, posebno djeci, te za izuzetnu hrabrost i profesionalizam u toku rata i dalje, dobila je značajna društvena priznanja i nagrade, među kojima je najveće svjetsko priznanje za medicinske sestre MEDALJA Florens Nightingale od medicinskih sestara svijeta.

Ivo Štandeker (posthumno), slovenski novinar, prevodilac i ratni dopisnik

Napisao je najbolje tekstove o historiji stripa i najosjećajnije ratne reportaže. Volio je ljude, životinje i gradove. I mrzio je kad ih je neko uništavao. Te riječi je napisao u svojoj zadnjoj reportaži iz Sarajeva te ratne 1992. godine, koju je kao zvučnu snimku poslao u redakciju preko radio-amatera. Bio je veseo čovjek, čak u teškim situacijama uspio je pronaći malo humora. U njegovom zadnjem tekstu humora više nije bilo: napisao je da mu se reportaža raspada dok je piše, jer je bio očajan nad situacijom u Sarajevu tog juna 1992. godine. Sljedeći dan je otišao sa vojnicima na Dobrinju i nije se vratio.

Zašto je tridesetogodišnji Slovenac iz Pesnice kraj Šentilja pored Maribora otišao tamo gdje tada nitko nije mogao? Zato jer je želio da svijet sazna kako ljudi trpe i ispaštaju na Dobrinji, u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini. Zato da bi se svi trgnuli i učinili nešto da se to ubijanje zaustavi. Bio je velik čovjek koji je u teškim vremenima obavljao jedan častan i plemenit zadatak, a to je prenošenje istine o stradanjima jednog grada i njegovih građana.

Muhamed Bikić, sportski novinar

Autor je dokumentarnog filma „Keli“ koji govori o nekadašnjem fudbaleru Sarajeva i reprezentativcu Želimiru Vidoviću Keliju.

Autor je knjiga „Hadžijsko drvo“, „Po(r)uka“ i Sportskivremeplov.ba. Dugogodišnji je sportski novinar u pisanim i elektronskim medijima, gdje prvenstveno promovira bh. sport i bh. sportiste u zemlji i inostranstvu. Za svoj dugogodišnji novinarski i publicistički rad dobitnik je niza nagrada, priznanja, zahvalnica (Olimpijskog komiteta BiH, Sportskog saveza BiH i klubova)…

Prof. dr. Jasmin Džindo (posthumno)

Svojim akademskim djelovanjem prof. Džindo je pružio značajan doprinos obnovi i razvoju Univerziteta u Sarajevu. Bio je istaknuti član kolektiva Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i akademske zajednice. Obavljao je funkciju predsjednika Odsjeka za romanistiku, šefa katedre za italijanski jezik i književnost, te prodekana za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju Filozofskog fakulteta. Obavljao je funkciju dopredsjednika Skupštine Filozofskog društva Theoria i dopredsjednika Društva. Bio je član Predsjedništva Sarajevskog akademskog lingvističkog kruga.

Autor je pet knjiga i brojnih članaka i studija. Njegovi radovi su objavljivani ne samo u domaćim, već i u inostranim eminentnim časopisima. Bio je jedan od najvažnijih i najuglednijih bosanskohercegovačkih italijanista. Svojim djelovanjem dao je veliki doprinos promociji Sarajeva kao evropskog naučnog i kulturnog centra i ostavio neizbrisiv trag u razvoju akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu.

Podijeli: