• 26 Jan, 2020

SARAJEVO, 26. januara (FENA) - Iznimno dinamična godina u koju su utkane brojne aktivnosti pozicionirala je instituciju kulture od državnog značaja - Historijski muzej Bosne i Hercegovine u vrh najznačajnijih kulturnih događaja godine, uprkos nehumanim uslovima rada u kojima njegovi uposlenici i dalje održavaju entuzijazam i kreativnost.

"Šlag na torti" u nizu događaja što obilježiše proteklu godinu u toj muzejskoj instituciji nesumnjivo je izložba "Zagrljaji" umjetničkog velikana Safeta Zeca, sa kojom Muzej ulazi i u 2020. godinu. Domaći posjetioci, neki od njih i prvi put, i dalje svakodnevno pristižu u tu instituciju kako bi vidjeli remek-djela Zeca, ali i stalne muzejske postavke.

Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović ističe u razgovoru za Fenu da posjetioci redovno ostavljaju pozitivne komentare zadivljeni izložbom koju su vidjeli, ali i drugim sadržajima koje muzej nudi. No, kako je navela, ostaju i zapanjeni uslovima u kojima ta institucija u ovim hladnim mjesecima radi - bez grijanja i daleko od uslova u kojima bi jedan nacionalni muzej trebao djelovati.

- Sramni uslovi rada i vrhunski sadržaji - tako bi se ukratko moglo opisati djelovanje muzeja. Prvo je posljedica stanja u kojem se muzej bez podrške države nalazi, godinama bez pravnog statusa i bez finansiranja, a ovo drugo je naš način borbe protiv te strašne nepravde - ustvrdila je Hašimbegović.

Smatra da je upravo to prepoznao i Safet Zec, pristavši da njegovi radovi iz ciklusa "Zagrljaji" budu izloženi u zimskim mjesecima u hladnom muzeju, riskirajući da će uslovi pokvariti doživljaj izložbe i da će posjetioci umjesto o vrhunskim djelima više govoriti o drugim nelagodnostima.

- Ali je i prepoznao da je Historijski muzej pravo mjesto za ove radove koje je posvetio našim stradalim sugrađanima, Bošku i Admiri, u vrijeme opsade Sarajeva. Posjetilac izložbe uživa u umjetnosti, ali može u susjednoj galeriji pogledati i život građana pod opsadom, temu naše stalne postavke i na taj način bolje kontekstualizirati djela, jer umjetnost je ta koja ima uporište u stvarnim historijskim ličnostima i događajima - podvukla je.

Muzej se može pohvaliti i da je u prošloj godini otvorio dva nova prostora koja dugoročno obogaćuju muzejsku ponudu - jedan je intiman, kućni, i u njemu je ispričana priča o izbjegličkom iskustvu iz devedesetih. Zasnovan je na istraživanju teme i prikupljanju priča ljudi koji su utočište od rata pronašli u Njemačkoj, a rađen je u saradnji sa Goethe institutom BiH i drugim partnerima.

- Želja nam je bila da pokrijemo i ovu važnu temu iz repertoara ratnih tema, ali i da senzibiliziramo javnost prema aktuelnom problemu dolaska izbjeglica i migranata u našu zemlju - podvukla je Hašimbegović.

Drugi je prostor smješten u prostoru depoa muzeja u kojem je autentičnim, a do sada neizlaganim dokumentima i eksponatima iz muzejskog fundusa, ispričana priča o ženskoj historiji, Antifašističkom frontu žena (AFŽ). Time je Muzej dobio stalni prostor koji je posvećen ženskom naslijeđu, nepravedno zanemarenom i od prethodnika te institucije.

Posjetioci su imali priliku pogledati i izložbu kojom je Muzej obilježio 1989., kao značajnu godinu u evropskoj historiji, obilježenu rušenjem Berlinskog zida. Ispričana je kroz priču o tri grada – Berlinu, Sarajevu i Gorici, gradovima koji su u svojoj historiji proživjeli iskustvo granica i zidova, a napravljena je kroz saradnju na EU projektu sa parterima iz Berlina (Berlinski zid memorijal) i Ljubljane (Muzej novije historije Slovenije).

Govoreći o učešću u međunarodnim projektima, Hašimbegović navodi da je Muzej ove godine kao koaplikant, sa Gradom Sarajevom, dobio značajni IPA projekat prekogranične saradnje sa Srbijom i započeo realizaciju saradnje sarajevskih muzeja sa muzejima iz Srbije pod nazivom "Muzejske priče".

Izložbe Historijskog muzeja prošle su godine putovale i izvan granica BiH, kao što je izložba radova Jima Marshalla koja je imala zapaženo gostovanje u Skoplju, gdje je bila uvrštena u zvanični program evropske manifestacije Bijele noći.

- No, nitko već godinama ne postavlja pitanje kako preživjeti nego kakvi su planovi, koje izložbe namjeravamo postaviti, koje projekte namjeravamo implementirati, kako privući publiku u muzej... Srećom po našu publiku, volja, entuzijazam i kreativnost su tu da nam pomognu da maštamo, a tu su i međunarodni partneri koji nam pomažu da ozbiljnije planiramo i realiziramo nove aktivnosti - mišljenja je direktorica Historijskog muzeja BiH.

Mnoge će godišnjice ta institucija obilježiti u ovoj godini, poput dvadeset pet godina od kraja rata u BiH, dvadeset petu godišnjicu genocida u Srebrenici, sedamdeset pet godina od osnivanja Muzeja i mnoge druge.

Hašimbegović najavljuje da će intenzivirati aktivnosti na sređivanju stalne postavke, koja će ove godine biti obogaćena izuzetno vrijednim novim eksponatima. Muzej je, kako navodi, došao u posjed nevjerovatne kolekcije figurica od plastelina rađenih za vrijeme opsade, djelo Zlatka Sarajlije, kao najsnažniji dokaz ljudske kreativnosti i otpora u teškim vremenima.

Ove godine u planu je ne samo jedan dan, nego cijeli juli posvetiti Srebrenici, za šta Muzej već ima dogovorene izložbe, novu građu i zanimljive goste. Bit će pojačana i izdavačka djelatnost, koju  Hašimbegović ocjenjuje možda najslabijom karikom Muzeja, te objavljeno nekoliko relevantnih izdanja kataloga i publikacija.

- Ne želim ovim ozbiljnim temama uplašiti našu publiku, muzej se bavi ozbiljnim temama, ali nastoji biti i kulturno žarište, mjesto zabave i razonode i takvih sadržaja tokom godine sigurno neće nedostajati - zaključila je razgovor za Fenu direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović.

Podijeli: