• 15 Jul, 2020

Američka kongresmenka Eddie Bernice Johnson koja dolazi iz reda Demokrata u Zastupničkom domu Kongresa SAD-a, predstavila je Rezoluciju o osudi genocida i drugih zločina nad Bošnjacima koje su počinile srpske snage u Srebrenici u julu 1995. godine, prenosi Klix.ba.

U ovoj rezoluciji, koja se nalazi u proceduri Američkog kongresa, navodi se da su snage bosanskih Srba potpomognute vojnim i paravojnim snagama iz Srbije započeli agresiju i etničko čišćenje u BiH 1992. godine.

Ističe se da je u Srebrenicu došlo do masovnog satjerivanja bošnjačkog naroda na područje Srebrenice gdje su tražili zaštitu. Srebrenica je, kaže se u rezoluciji, 16. aprila 1993. godine proglašena sigurnim područjem pod zaštitom UN-a.

"Dok je početkom 1995. pojačana blokada enklave, snage bosanskih Srba uz podršku vojne i paravojne snage iz Srbije, oduzele su cjelokupnom stanovništvu humanitarnu pomoć i vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile sposobnost holandskog mirovnog bataljona da odgovori na pogoršanu situaciju. Snage bosanskih Srba deportirale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, držali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice", kaže se u ovoj rezoluciji.

Dalje se navodi da su snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga premjestile leševe sa početnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijarna nalazišta raštrkana po dijelovima sjeveroistočne Bosne i Hercegovine pod njihovim nadzorom.

"Masakr u Srebrenici bio jedan od najgorih od mnogih zločina koji su se dogodili u Bosni i Hercegovini od aprila 1992. do novembra 1995. godine, tokom kojeg su politike agresije i etničkog čišćenja sprovele snage bosanskih Srba uz direktnu podršku Slobodana Miloševića i Jugoslovenske vlade, a što je dovelo do raseljavanja više od 2.000.000 ljudi, više od 100.000 ubijenih, i desetine hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući i u koncentracionim logorima na području Prijedora, pri čemu su nevine civile u Sarajevu i drugim urbanim centrima više puta podvrgavani traumatskim granatiranjima i snajperskim napadima", stoji u ovoj rezoluciji.

U predloženoj rezoluciji se skreće pažnja na aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini.

"Neki zvaničnici Srbije i srpski zvaničnici u BiH, uključujući sadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je genocid u Srebrenici lažno označio izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20. vijeka, negirali su da je masakr u Srebrenici bio genocid ili su na drugi način pokušali trivijalizirati obim i značaj genocida. Tvrdili su i da postoji međunarodna 'antisrpska zavjera' i osporavanje definicija po UN-ovoj Konvenciji o genocidu", ističe se u ovoj rezoluciji.

Dalje se navodi i da zvaničnici u Republici Srpskoj odaju počast i veličaju ratne zločince, "falsificira se historija krivičnih djela i pokreću školske nastavne programe kojim učenike podučavaju lažnim činjenicama o Srebrenici".

U ovom aktu se podsjeća i na to da su Sjedinjene Američke Države osnovale Odbor za prevenciju zločina, međuresorni odbor koji je proučavao lekcije Srebrenice i izdao smjernice o tome kako spriječiti da se slični incidenti ponove u budućnosti. Navodi se da su u Kongresu donijeli Zakon o sprječavanju genocida.

Tako se u rezoluciji koju bi uskoro trebao usvojiti Američki kongres:

- osuđuju izjave, radnje i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da je masakr u Srebrenici predstavljao genocid i omalovažavaju žrtve,

- potiče Vijeće za provedbu mira da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine, te potiče visokog predstavnika da izvršava svoja puna izvršna ovlaštenja kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove za okončanje historijskog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici.

- potiču Sjedinjene Američke Države da održavaju i iznova potvrđuju svoju politiku podrške suverenitetu, pravnom kontinuitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

- ponovo potvrđuje snažnu podršku narodu Bosne i Hercegovine i njihovim težnjama za većom demokratijom, ekonomskim prosperitetom i uspjehom u euroatlantskim i evropskim integracijama.

- potiču svi politički lideri u Bosni i Hercegovini da prestanu koristiti podjelu retorike za podrivanje etničkih podjela kako bi postigli kratkovidni politički dobitak.

Podijeli: