• 06 Aug, 2020

Na današnji dan 1945. godine, Sjedinjene Američke Države su bacile atomsku bombu Little Boy (mali dječak) na Hirošimu, ujutro u 8 sati i 15 minuta, uslijed čega je taj grad sravnjen sa zemljom, a istog dana poginulo je više od 70.000 ljudi.

U Japanu i širom svijeta danas se obilježava 75 godina od upotrebe prve atomske bombe u historiji, koju su 6. augusta 1945. godine Sjedinjene Američke Države (SAD) bacile na japanski grad Hirošimu, uslijed čega je taj grad sravnjen sa zemljom, a istog dana poginulo je više od 70.000 ljudi, javlja Anadolu Agency (AA).

Atomska bomba, Little Boy (mali dječak) pala je na Hirošimu ujutro 6. augusta 1945. godine u 8 sati i 15 minuta. Bila je to bomba bazirana na uraniju, sa razarajućom moći od 15 –16 kilo tona TNT-a. Bomba je imala formu cilindra, 305 centimetara dužine, prečnika 71 cm, a bila je teška oko četiri tone, od toga je 60 kilograma bio uranij.

Bomba je bačena sa visine od 10.000 metara, a detonirala je oko 550–580 metara iznad zemlje sa ciljem da se dobije maksimalan efekat. Pretpostavke su da se do kraja 1945. godine, broj žrtava od posljedica atomske bombe popeo na 140.000.

Svega tri dana kasnije, 9. augusta, SAD je bacio i drugu atomsku bombu, ovog puta na japanski grad Nagasaki, oko 300 kilometara jugozapadno od Hirošime.

Druga bomba, nazvana "Fat Man" (Debeljko), na grad Nagasaki pala je u 11 sati i dvije minute prijepodne. Ova bomba je imala još jaču razarajuću moć nego prva, i to približno 21-25 kilo tona TNT-a, a eksplodirala je na oko 500 metara visine. Imala je formu jajeta dužine 325 cm, prečnika od 153 cm, a njena težina je bila 4.650 kilograma.

Prvobitni cilj napada je bio grad Kokura, ali zbog velike oblačnosti i nepogodnih vremenskih prilika, avioni su nastavili prema Nagasakiju pa su bombe bačene na taj grad, iako je oblačnost bila još veća. Pretpostavlja se da je u ovom gradu poginulo između 60.000 i 70.000 ljudi u direktnom napadu ili u nekoliko narednih dana.

Iako američki službeni stav glasi da je do atomskog bombardiranja moralo doći, jer bi posljedice invazije na Japan uzele prevelike žrtve, neki historičari tvrde da je SAD htio brz završetak rata da bi na taj način izbjegli sovjetski prodor na istok.

Lideri Velike Britanije, Sovjetskog saveza i Sjedinjenih Američkih Država, premijer Winston Churchill (kasnije Klement Attlee), generalni sekretar CK KPSS Josif Staljin, predsjednik SAD-a Harry S. Truman, sastali su se krajem jula na konferenciji u Potsdamu, u okupiranoj Njemačkoj.

Kao jedan od rezultata Potsdamske konferencije Saveznici daju Japancima ultimatum za bezuslovnu kapitulaciju, no japanski premijer Kantaro Suzuki 27. jula odbacuje ovaj ultimatum.

Japanci potom, 9. jula 1945. upućuju molbu za početak pregovora o primirju, no Amerikanci 6. augusta bacaju prvu atomsku bombu na Hirošimu, a tri dana poslije, 9. augusta na Nagasaki. Japanci 2. septembra 1945. potpisuju bezuslovnu predaju, kako bi spriječili i moguće treće bombardiranje, čime je završen Drugi svjetski rat.

Prema procjenama Japana iz 1968. godine, 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da nitko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života.

Japanski grad Hirošima 21. juna 2017. godine, Sarajevu je poklonio Kamen mira koji se nalazi u  Zemaljskom muzeju BiH. Ovim činom se na simboličan način promoviraju trajni mir i harmonija u svijetu. 

Kamen mira otkrili su gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka i predsjednik Asocijacije "Kamen mira iz Hirošime" Michio Umemoto u prisustvu ambasadora Japana u BiH Kazuya Ogawe.

Sarajevo je tako postalo 111. grad Evrope i svijeta koji je preuzeo Kamen mira iz Hirošime.
Kamen mira je jedan od 200 autentičnih kojim su bile popločene ulice u Hirošimi kad je na taj grad bačena atomska bomba 6. augusta 1945. godine, a radi se o granitnoj ploči visokoj pedesetak centimetara i teškoj 50 kilograma.

Ploča je jedan od 200 kamenih fragmenata izvađenih ispod tramvajskih šina kod Aioi mosta, koji se nalazio samo 200 metara sjeverno od mjesta eksplozije.

U svaku ploču je uklesan lik japanske božice milosti Kannon i riječi "Iz Hirošime", a bilo je potrebno 10.000 ljudi i sedam godina rada da bi se isklesali svi kameni blokovi.

Podijeli: