• 27 Sep, 2020

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka povodom otvarenja obnovljenog Olimpijskog muzeja u Sarajevu istaknuo je da je ovo značajan dan ne samo za Sarajevo već i cijelu BiH:

• Pred nama je otvaranje muzeja koji je bio meta agresorskih razaranja. Branili su ga tijekom agresije naši najbolji sinovi i obranili. Sačuvali su čvrst temelj onoga u šta smo vjerovali i u šta vjerujemo i danas. Naši branitelji su tu noć kada je gorio Olimpijski muzej branili naš grad. Za našu sreću i sreću naše djece. U njihovo ime i onih koji su vođeni vrijednostima sporta, pozivam vas da našu novu kuću učinimo zajedničkom, jer je obnavljana da pripada svima nama, kaže Skaka.

Gradonačelnik Skaka je još jednom pozvao sve građane koji posjeduju predmete koji bi se mogli naći u muzeju da kontaktiraju Olimpijski komitet.

• Nadam se da ćemo zajedno dijeliti sjećanje na Olimpijadu, Olimpijske vrijednosti i graditi nove prostore za sportske vrijednosti. Dugujemo to sebi i našoj djeci, poručio je gradonačelnik Skaka.

Inače, Vila Mandić, odnosno Olimpijski muzej, je kulturno blago koje je pravi svjedok vremena turbulentnih zbivanja u Sarajevu. Objekt koji je odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH još 2009. godine proglašen nacionalnim spomenikom u okviru kompleksa vila iz austrougarskog perioda u sarajevskoj Petrakijinoj ulici, koju osim Vile Mandić čine vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua.

Za Vilu Mandić je navedeno da je izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog odvjetnika i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik. Nakon Prvog svjetskog rata, objekt je imao sve predispozicije da lako promijeni namjenu, tako da je u ovu vilu smještena rezidencija veleposlanika Velike Britanije

Nakon Drugog svjetskog rata objekt je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom.

1945. godine u vilu je smješten Konzulat SAD-a čime je ostvaren kontinuitet diplomatsko-konzularne namjene objekta, koju je imao od kraja Prvog svjetskog rata.

Sredinom druge polovice 20. stoljeća objekt ponovno mijenja svoju funkciju, i u njega se smještaju društveno-političke institucije tadašnje socijalističke države.

Na dan otvaranja igara, 8. veljače 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara.

Rad Muzeja je prekinut travnja 1992. godine, kada je početkom agresije na BiH vila Mandić granatirana i zapaljena.

U razdoblju između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekt bez krova bio je izložen propadanju.

Siječnja 1998. godine napisan je „Projektni program obnove, rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu“, autora akademika Ivana Štrausa, temeljem čega će isti autor izraditi idejno rješenje.

Temeljem ovog idejnog rješenja, u prosincu 1999. godine, izrađen je izvedbeni projekt pod nazivom „Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekt sanacije konstrukcije“, autora arhitekte Dragana Bijedića i građevinskog inženjera Vladimira Savkovića, u okviru projektantske kuće „Arhitekt“.

Realizacija ovog projekta započela je 2000. godine.

Dolaskom nove gradske vlasti 2017. godine, na čelu s gradonačelnikom Skakom, rekonstrukcija Muzeja kao simbola grada postaje prioritet.

2018. godine počinju intenzivni radovi koji su okončani početkom ove godine s ciljem otvaranja muzeja na Dan Grada Sarajeva što, zbog koronavirusa nažalost nije učinjeno.

Otvaranje Muzeja 8. listopada bit će upisano zlatnim slovima u nadnevak kada je građanima Sarajeva i cijele zemlje vraćen ovaj značajan objekt u kojem će, osim podsjećanja na 1984. godinu i tadašnju Zimsku olimpijadu u Sarajevu, biti i dio posvećen još jednom sportskom događaju koji je održan u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, a to je EYOF 2019. godine.

Cijelu manifestaciju na viši nivo podiže i dolazak Princa od Monaka, tako da će naše Sarajevo, glavni grad BiH, ponovno biti u epicentru svjetske javnosti.

Podijeli: