Muzej suvremene umjetnosti Ars Aevi (ime Muzeja je nepotpuni anagram imena Sarajevo, sa značenjem: Umjetnost epohe na latinskom jeziku) nastao je ratne 1992. godine.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo je Odluku o osnivanju Javne ustanove "Muzej suvremene umjetnosti ARS AEVI Sarajevo" (Službene novine Kantona Sarajevo", broj 49/17). Time je, na izvjestan način, spašen projekt izgradnje muzeja suvremene umjetnosti i očuvanja djela neprocjenjive vrijednosti. 

Grupa entuzijasta predvođena Enverom Hadžiomerspahićem pozvala je svjetske umjetnike da u znak potpore Sarajevu pod opsadom, doniraju svoja djela i na taj način stvore zbirku budućeg Muzeja suvremene umjetnosti u Sarajevu.

Jedinstvena kolekcija Ars Aevi, sastavljena od oko 150 djela koja su donirali neki od najpoznatijih domaćih i međunarodnih umjetnika, u Sarajevo je stigla 1999. godine.

Danas se ova kolekcija smatra jednom od najznačajnijih zbirki suvremene umjetnosti u Jugoistočnoj Europi, a njezin dio može se pogledati u Art Depou Muzeja Ars Aevi u Domu mladih, gdje će kolekcija biti smještena do izgradnje zgrade muzeja na Vilsonovom šetalištu.

Projekt zgrade Muzeja načinio je glasoviti talijanski arhitekta Renzo Piano, koji je izradio i projekt, ali i donirao sredstva za izgradnju pješačkog mosta preko Miljacke u blizini zgrade budućeg muzeja Ars Aevi.

Tijekom proteklih godina u organizaciji Muzeja Ars Aevi u Sarajevu održane su i brojne izložbe renomiranih umjetnika koji su svoja djela poklonili muzeju, kao što su Michelangelo Pistoletto, Joseph Kosuth, Joseph Beuys, Bizhan Bassiri, Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Jannis Kounellis...

Idejni arhitektonski projekt buduće zgrade Muzeja/Centra suvremene svjetske umjetnosti Ars Aevi, kojeg potpisuje jedan od najuglednijih svjetskih arhitekata, Renzo Piano (kao veleposlanik dobre volje UNESCO-a), službeno je promoviran u Sarajevu u rujnu 2006. godine.

Prema ovom projektu, objekt bi trebao biti izgrađen na lokalitetu Kvadrant C — Marijin Dvor, na 6 ARSQAEVI Vilsonovom šetalištu, na terenu koju je za ovu namjenu osigurao Kanton Sarajevo, uz potporu Općine Novo Sarajevo. U regulativnom planu parcela na kojoj će se graditi zgrada Muzeja definirana je kroz parametar kao što su postojeće građevine, položaji i visine građevina, artikulacija pješačkih zona i urbanih zelenih površina, o čuvanje postojećeg Povijesnog muzeja i predviđanje novog mosta za vozila, paralelno s pješačkim mostom, koji povezuje muzejski prostor sa stambenim prostorom. Projekt je pokazao svoju ekološku i urbanističku prednost, jer je od mogućih 70% parcele iskoristio manje i ostavio više prostora za zelenilo. Muzej suvremene umjetnosti trebao bi postati poligon atrakcija za sve kulturne aktivnosti. Idejni projekt je revidiran prema aktualnoj situaciji na lokaciji, te je krajem prosinca 2018. godine predan u Općinu Novo Sarajevo sa zahtjevom za izdavanje urbanističke suglasnosti. 

Kontakt podaci: 

Muzej suvremene umjetnosti Ars Aevi 

Terezije bb, 71000 Sarajevo

 +387 33 /216 - 927

Podijeli: