• 05 Oct, 2020

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka nedavno je izjavio da Ilidža i Vogošća trebaju postati gradske općine. Osim političara, i pojedini akademski djelatnici smatraju da se trebaju znatno proširiti nadležnosti Grada Sarajeva kako bi se mogao razvijati kao jedinstvena cjelina.

Ove godine je Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) objavila studiju “Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru” čiji su autori profesori Mirko Pejanović, Anto Domazet, Jasmina Osmanković i Elmir Sadiković.

Podsjetili su da je šest godina uoči Zimskih olimpijskih igara – razdoblje koje su nazvali “zlatno doba u povijesnom razvoju grada” – došlo do teritorijalnog proširenja grada na još četiri općine: Hadžići, Trnovo, Ilijaš i Pale.

“Teritorijalno proširenje je omogućilo da se u okviru jedinstvenog projekta izgrade olimpijska borilišta na Bjelašnici, Jahorini, Igmanu i Trebeviću”, napomenuli su.

Znatne promjene u statusu i nadležnostima Grada Sarajeva uslijedile su nedugo poslije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, što su autori ove studije ocijenili negativnim.

“Promjena odnosa Kantona Sarajevo naspram pozicije i statusa grada Sarajeva izvedena je donošenjem Amandmana I na Ustav kantona. Ovim amandmanom se uvodi postojanje i teritorijalni obuhvat grada Sarajeva kao jedinstvene lokalne samouprave. Grad Sarajevo, prema Amandmanu I, čine općine: Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad”, podcrtali su.

Ovakvu odluku su okarakterizirali kao, kako su naveli, reduciranje povijesne opstojnosti Sarajeva u njegovoj poziciji jedinice lokalne samouprave.

“Osim toga, grad Sarajevo nije dobio nadležnosti u području urbanog razvoja i upravljanja gradskim komunalnim organizacijama i ustanovama. Izgubio je mogućnost da ima vlastite prihode. Sve komunalne javne ustanove uzete su u nadležnost kantona”, ukazali su.

Prije tri godine predloženo je usvajanje amandmana o pravnom položaju grada kojima bi se definirale njegove nadležnosti.

“Glavna ideja u usvojenim amandmanima je definiranje odredbi o nadležnostima grada Sarajeva u području uređivanja i provedbe politike planiranja i uređenja prostora i zaštite okoliša na teritoriji grada, kao i utvrđivanje politike korištenja javnih dobara od interesa za grad”, obrazložili su.

Predlažu promjenu pravnog statusa grada na dvije pretpostavke. Jedna je da se u Ustavu Kantona Sarajevo pravno definira pozicija Grada Sarajeva unutar koje bi imao pune nadležnosti i teritorijalni obuhvat na šest općina: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća.

Druga je da zastupnici Parlamenta Bosne i Hercegovine iz Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine iniciraju, kako su istaknuli, donošenje državnog zakona o Sarajevu kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine te su napomenuli da su to učinile sve zemlje u postsocijalističkoj tranziciji: Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Između ostalih, kao primjer kako je riješen status glavnog grada u odnosu na druge razine vlasti u studiji je naveden Zagreb. Glavni grad Hrvatske ima status grad-županija.

“Prema zakonu Grad Zagreb ima i položaj županije te istodobno predstavlja jedinicu lokalne samouprave i jedinicu područne samouprave (regionalne samouprave). U okviru svog samoupravnog djelokruga Grad Zagreb na svom području obavlja poslove djelokruga grada i djelokruga županije”, objasnili su.

Među onim političarima koji zagovaraju da Sarajevo funkcionira upravo poput Zagreba i drugih glavnih gradova u Europi je i Irfan Čengić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

“Smatram da Grad Sarajevo, slično kao i Zagreb, Beč, Berlin, treba biti organiziran kao grad-kanton”, izjavio je za Klix.ba.

Smatra da je to moguće postići u postojećem ustavnopravnom poretku Bosne i Hercegovine i da bi to značilo bolji život građana.

“Ukoliko bismo ne toliko zahtjevnim izmjenama ustava Federacije Bosne i Hercegovine i drugih zakona napravili grad-kanton Sarajevo riješili bismo mnoge presude Ustavnog suda, ali isto tako građanima Sarajeva omogućili kvalitetniji život”, smatra Čengić.

I on je podsjetio da je Zagreb ujedno i grad i županija, da je Beč grad i savezna pokrajina, da je Berlin grad i savezna pokrajina.

“Dakle, ovo je jedna praksa koja je uobičajena s glavnim gradovima u decentraliziranim državama. Nažalost, mislim da nema ni političke volje, niti znanja da se provede jedan ovakav projekt”, poručio je.

Prema njegovim riječima, o Sarajevu odlučuju ljudi koji ne poznaju grad te ga vode ili pretendiraju voditi oni koji su daleko od ljudi koji su ga gradili stoljećima.

Podijeli: