Uoči 17. godišnjice smrti: Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli

Uoči 17. godišnjice smrti: Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli
  • 18 Oct, 2020

Alija Izetbegović predstavlja neupitan uzor i ideal, njegova misao predstavlja jednu vrstu moralnog i etičkog kompasa u životu, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) ravnateljica Javne ustanove Muzej "Alija Izetbegović" Nađa Berberović-Dizdarević.

Podsjetila je da je JU Muzej "Alija Izetbegović" osnovan na četvrtu godišnjicu smrti Alije Izetbegovića 19. listopada 2007. godine. Muzej je inicijalno osnovan kao depandans Muzeja Sarajevo, da bi odlukom Skupštine od 31. prosinca 2009. godine postao zasebna javna ustanova. Kolekcija muzeja smještena je u starom dijelu grada Sarajeva u dvije kapi-kule – Ploča i Širokac, povezane kamenim bedemom. Objekt ima povijesnu vrijednost, jer su ove kapi-kule i kapi-kula na Carini izgrađene zajedno sa pet tabija, a gradnja je završena 1739. godine.

Osnivanjem Muzeja, kako je podsjetila Berberović-Dizdarević, maksimalno je iskorištena unutrašnjost, uz restauraciju kapi-kula koje su jedan od simbola grada. Stalna muzejska postavka posjetiteljima nudi pregled društvenih, političkih i intelektualnih aspekata života prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Pored toga, posjetitelji su u prilici upoznati se s događajima iz suvremene bosanskohercegovačke povijesti. Muzej podržava i znanstveno-istraživačke radove studenata te doktorske disertacije intelektualca i naučnika, stavljajući im na raspolaganje svoju knjižnicu i povijesni arhiv.

"Ponosna sam na mnogobrojne projekte koje je naš mladi kadar dosad uspio realizirati - znanstvene simpozije i konferencije, izdavačka djelatnost, interaktivne radionice za učenike, literarna natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola, likovne kolonije akademskih slikara, umjetničke izložbe. Cilj nam je da naše aktivnosti obuhvate više stotina sudionika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i dijaspore, te da su usmjereni na raznovrsne znanstvene i stručne aktivnosti, projekti namijenjeni svim kategorijama, od učenika do akademske razine uz prezentiranje krajnjih rezultata u vidu: kataloga za najmlađe suradnike, zbornika radova, izložbi umjetnika uz prateće materijale, godišnje organiziranje svečane Akademije, kao i redovite muzejske postavke i svakodnevne aktivnosti Muzeja – prijem posjetitelja, pojedinačno ili u skupinama. Mlada populacija, naročito učenici srednjih i osnovnih škola, naši su najčešći posjetitelji, pa sukladno tomu Muzej organizira interaktivne radionice te natječaje za najbolje likovne i literarne radove", istaknula je Berberović-Dizdarević.

- Aktivnosti u povodu 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića -

Ove godine, pored tradicionalne Akademije, Muzej “Alija Izetbegović” organizira tri izložbe.

"U suradnji s Kulturno-sportskim centrom Vogošća organiziramo izložbu velikog broja fotografija iz privatne arhive predsjednika Alije Izetbegović pod nazivom 'Alija Izetbegović - između Istoka i Zapada'. Na četrdeset panoa bit će prikazano preko stotinu fotografija koje kronološki prezentiraju politički i privatni život Alije Izetbegovića. Izložba je otvorena u prostorijama 'KSC Vogošća – Jasmin Isanović Žuti' u srijedu, 14. listopada 2020. godine, s početkom u 18:00 sati. Posjetitelji će moći pogledati izložbu do 23. listopada 2020. godine, svaki dan u razdoblju od 10:00 do 18:00 sati. U kompleksu 'Centra za kulturu Dobrinja - Vila Hadžihalilovića', upriličena je izložba likovnih djela pod nazivom 'Moj bijeg u slobodu', nazvana po istoimenoj međunarodnoj likovnoj koloniji koju JU Muzej 'Alija Izetbegović' tradicionalno organizira već sedam godina zaredom u Počitelju u suradnji s ULUBIH-om. Izložba će za posjetitelje će biti otvorena 16. listopada 2020. godine u 14:00 sati. Ova izložba javnosti će biti dostupna deset radnih dana, sve do 29. listopada 2020. godine. JU Muzej 'Alija Izetbegović' izložbu organizira u suradnji s Općinom Novi Grad. Ulaz na obje izložbe je besplatan", podsjetila je Berberović-Dizdarević.

Kao i svake godine, Muzej “Alija Izetbegović” tradicionalno organizira Akademiju povodom godišnjice smrti prvog predsjednika neovisne Republike Bosne i Hercegovine. Akademija će biti održana 19.10.2020. u sarajevskoj Vijećnici s početkom u 19 sati. Nakon Akademije planirano je otvorenje izložbe koju Muzej organizira u suradnji s Fondacijom “Alija Izetbegović”, a koja obuhvaća fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. Ova izložba će biti otvorena u razdoblju od 19. do 29.10.2020 u auli sarajevske Vijećnice. U okviru Akademije planirana je i promocija izabranih djela Alije Izetbegovića čiji je izdavač Muzej. Ove godine, poštujući preventivne mjere, broj uzvanika na Akademiji će biti značajno manji nego dosad. Događaj će uživo prenositi TVSA, a pratitelji Muzeja na društvenim mrežama će Akademiju moći pogledati i putem live video linka.

- Alija, neupitan uzor i ideal -

"Moj rahmetli djed za mene predstavlja neupitan uzor i ideal. Ponosna sam što sam njegova unuka i što kroz svoj angažman u Muzeju imam priliku da promoviram one univerzalne etičke i moralne vrijednosti za koje se on zalagao tijekom svog života. Mogu reći da kroz njega i kroz njegova djela percipiram i razumijevam svijet oko sebe. Njegova misao za mene predstavlja jednu vrstu moralnog i etičkog kompasa u životu, podsjetnik o mom porijeklu, identitetu i korijenima. Po uzoru na njega, već u srednjoj školi počela sam čitati ključna djela filozofije, sociologije, antropologije, psihologije itd. Za mene, Alija Izetbegović nije bio samo političar, državnik i lider. Ja ga prvenstveno doživljavam kao mislioca i intelektualca. Po profesiji je bio pravnik, a od najranije mladosti buntovnik slobodnog duha i strastveni čitatelj knjiga. U svom književnom opusu, ali i u svom životnom stavu, podjednako je crpio snagu i inspiraciju iz svog islamskog naslijeđa i europskog porijekla. Oboje je obogaćivalo njegov duh i njegovu misao. Rahmetli djeda se sjećam kao čovjeka izuzetne karizme – vrlo staloženog, dostojanstvenog i karakternog. Za mene, Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli", poručila je Nađa Berberović-Dizdarević.

- Umijeće balansiranja odnosa između Istoka i Zapada -

Admir Lisica, magistar povijesti i znanstveni suradnik u Muzeju "Alija Izetbegović" je kazao da promatramo li Aliju Izetbegovića u kontekstu današnjih geopolitičkih odnosa u svijetu, veoma je lako ustanoviti da izuzetno mali broj dužnosnika ima kontinuirano umijeće balansiranja odnosa između Istoka i Zapada, kao što je to tijekom svog djelovanja činio predsjednik Izetbegović.

"Naime, regionalna, ali i bosanskohercegovačka javnost gotovo da nije upoznata s diplomatskim počecima Alije Izetbegovića kada je i prije nego je Bosna i Hercegovina postala neovisna i suverena država obavio niz značajnih diplomatskih posjeta. U ožujku 1991. godine on se u Beču susreo s Kurt Waldheimom, tadašnjim predsjednikom Republike Austrije. Nakon posjete glavnom gradu Austrije naredni susret imao je s iranskim dužnosnicima u Teheranu, koji su mu priredili svečani doček. Treći diplomatski susret zbio se u Republici Turskoj, gdje ga je ugostio predsjednik ove države Turgut Ozal, istaknuti prijatelj Bosne i Hercegovine. Da je Alija Izetbegović vješto znao balansirati odnose s liderima Istoka i Zapada pokazuje nam njegov četvrti susret sa svjetskim dužnosnicima koji se dogodio u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je imao priliku razgovarati s američkim senatorima, među kojima se svakako isticao Bob Dole. Iz ove četiri posjete koje su se zbile tijekom 1991. godine vidimo da su podjednako zastupljene islamske i zemlje Zapada. Ovakva praksa je obilježila njegovu vanjsku politiku, što je u konačnici Bosni i Hercegovini omogućilo potporu i priznanje svih svjetskih sila neposredno i nakon proglašenja neovisnosti", istaknuo je Lisica.

On smatra da mladi u Bosni i Hercegovini većinom znaju temelejne podatke o liku i djelu prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, a ono što ih najviše zanima je svakako njegova uloga kao vrhovnog zapovjednika Armije Republike Bosne i Hercegovine, što je jedna od mnogobrojnih uloga koje je imao tijekom svog života.

"Ono što posebno raduje je interes mladih iz dijaspore, koji su rođeni ili odrasli izvan Bosne i Hercegovine. Kada govorimo o pripadnicima bošnjačke i bosanskohercegovačke dijaspore, bitno je istaći da oni svoje usvojeno znanje često šire na svoje vršnjake u zemljama u kojima žive, što je još jedan od primjera kako čuvati i afirmirati lik i djelo predsjednika Izetbegovića u svijetu", zaključio je Lisica.

- Alija Izetbegović -

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni zapovjednik Armije RBiH tijekom agresije na BiH. Rođen je 8. kolovoza 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a preminuo je 19. listopada 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih poduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. svibnja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedatelja Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja dužnosti člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

 

Podijeli:

Najnoviji sadržaj