Međunarodna znanstvena konferencija “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995 – 2020: uzroci, razmjere i posljedice“ održava se u Vijećnici

19 Oct, 2020

Međunarodna naučna konferencija “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995 – 2020: uzroci, razmjere i posljedice“ održava se u Vijećnici. Učesnici su eminentni stručnjaci čiji će se radovi naći u zborniku iz kojeg će učiti buduće generacije.

Na početku ove konferencije obratili su se rektori sarajevskog i tuzlanskog univerziteta te predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Govornici su naglasili da je nužno podsjećanje na genocid.

“Cilj naučno-istraživačkih napora je da se konačno rasvijetle svi aspekti posljedica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u svim dimenzijama ljudskog opstanka i življenja, a posebno u smislu obnove Srebrenice i multietničkog života u njoj“, istakao je akademik Mirko Pejanović.

On je još najavio da će se sljedeće godine organizatori potruditi da odgovore na pitanje "Šta je Srebrenica regionu?".

Premijer Mario Nenadić je rekao da Kanton Sarajevo podržava ovaj naučni skup i tematsku konferenciju te da će dati svoj doprinos za ovaj značajan projekat za kanton i Bosnu i Hercegovinu.

“Svi smo svjesni činjenice šta je bilo te ’95. godine, ali se nažalost posljedice protežu sve do danas. U Srebrenici je došlo do fizičke rekonstrukcije, ali je veliko pitanje šta je sa duhovnom obnovom“, naglasio je Nenadić.

Tokom konferencije održat će se četiri panel diskusije, a organizacija je u skladu sa epidemiološkim mjerama.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kazao je kako je ova konferencija značajna i u kontekstu da se pokaže kako se o Srebrenici ne govori samo u mjesecu julu i povodom neke godišnjice, već u kontinuitetu.

"Pravosudna istina o tome šta se ovdje događalo je utvrđena, ona je utvrđena na međunarodnim, državnm, kantonalnim sudovima i ona je takva kakva jeste, nekima se sviđa, nekima ne, ali ona je takva. Ono što predstoji i ono što, čini mi se ne razumijemo dovoljno jasno, jeste da period pisanja historijske istine tek dolazi. Ne može se priča, narativ, o tome šta se događalo u ovoj zemlji, završiti na dvije, tri, pet pa i na par hiljada suđenja, čiji je jedini cilj da se uspostavi individualna krivična odgovornost. Za veliku sliku je potrebno da se utvrdi historijska istina", rekao je Suljagić.

U Beogradu je krajem septembra prikazana srbijanska predstava "Srebrenica: Kad mi ubijeni ustanemo", reditelja Zlatka Pakovića koja je premijerno odigrana u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu. Ekipa predstave na čelu sa Zlatkom Pakovićem se od premijere suočava s brutalnim napadima i uvredama. Suljagić, upitan šta misli o tome, je rekao kako će "učiniti sve da iduće godine, u julu 2021., ova predstava bude sastavni dio programa za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici".

"Kada je riječ o Srbiji pa i o političkoj klasi bosanskih Srba, ni u jednom ni u drugom slučaju nikad nije uspostavljen ozbiljan i jasan diskontinutet u odnosu na režim Slobodana Miloševića, odnosno Radovana Karadžića. Prijetnje koje Zlatko Paković dobija, prijetnje koje Boris Isaković dobija, koji glumi filmu "Quo vadis, Aida?", su jedna vrlo logična i predvidljiva posljedica tog stanja činjence da Srbija nikad nije rekla zbogom Slobodanu Miloševiću", zaključio je Suljagić.

Tokom uvodnih izlaganja prisutnim su pročitane poruke, odnosno pisma podrške reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

Organizatori konferencije su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.