Posavski umjetnički likovni simpozij u prosincu u Sarajevu

30 Nov, 2020

(FENA) - Izložba umjetničkih djela nastalih u okviru projekta PULS (Posavski umjetnički likovni simpozij) posljednje tri godine bit će postavljena od 3. do 17. prosinca u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Petnaest umjetnika predstavit će se s 47 likovnih radova. To su: Mato Andrić, Anto Kajinić, Josip Mijić, Dalibor Nikolić, Vilim Parić, Ivan Perak, Miroslav Šetka, Marko Šošić, Ana Filipović, Dejan Duraković, Željko Koren, Zvonimir Perak, Ria Trdin, Tomislav Zovko i Marko Živković.

Projekt PULS započeo je 2018. godine u organizaciji Napretkove zaklade Otvorena kuća - Centar za mir i kulturu dijaloga u Garevcu, pod umjetničkim vodstvom akademskog slikara Ante Kajinića, saopćeno je iz HKD Napredak.

Ovom izložbom se Otvorena kuća na poseban način uključuje i u obilježavanje važnog jubileja svoga osnivača - 30 godina od obnove Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Simpozij PULS, iznjedren u Bosanskoj Posavini po kojoj je dobio ime, istražuje, bilježi i afirmira ono što je relevantno u suvremenoj hrvatskoj vizualnoj umjetnosti na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s ciljem duhovne revitalizacije prostora Bosanske Posavine.

Žuta boja kao zaštitni znak PULS-a izabrana je kao putokaz prema slobodnom pristupu emocijama. Emocionalno poticajni karakter ove boje otvorio je u Napretkovoj Otvorenoj kući u Garevcu pozornicu na kojoj simultano egzistiraju raznolike likovne paradigme.

Povjesničarka umjetnosti Ana Brkić kazala je da artistički povratak u ovaj ratom oskrnavljeni i gotovo odbačeni prostor pokazuje odgovornost prema stanju u kojem je postojanje u međuodnosu mira i jeze stvarnost i u kojem umjetničke intervencije pokazuju svu moć umjetnosti i djeluju na oslobođenje i spokoj darujući mu novi i pozitivni kontekst.

Akademski slikar Anto Kajinić kaže da likovni umjetnici okupljeni u projektu ostavljaju prostor za uvjerenje da je započeti projekt PULS-a obećavajući i za nadolazeće vrijeme, jer poput miljokaza upućuje na potrebu stalnog oljuđivanja u lutajućem vremenu kojeg baštinimo, na posavskom prostoru kojeg sreća ne draga često, postajući time jednim od upečatljivih biljega ustrajavanja.