• 18 Dec, 2020

U Gazi Husrev-begovoj knjižnici u Sarajevu danas je povodom 18. prosinca, Međunarodnog dana arapskog jezika, održan simpozij "Arapski jezik u svjetskoj kulturi: arapski jezik u posredovanju među kulturama Istoka i Zapada", u organizaciji Uprave za obrazovanje i znanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovo je prvi put da je Međunarodni dan arapskog jezika obilježen na najvišoj institucionalnoj razini Islamske zajednice, a kako je danas istaknuto, narednih godina će to biti redovna godišnja aktivnost obrazovnih ustanova Islamske zajednice.

Predstavnik Uprave za obrazovanje i znanost Rijaseta Islamske zajednice Ekrem Tucaković, tijekom uvodnog obraćanja podsjetio je da je institucionalno obilježavanje Međunarodnog dana arapskog jezika kroz organizaciju različitih programskih sadržaja Rijaset podržao kako bi se široj javnosti skrenula pozornost na značaj ovog jezika.

"Zatražili smo od svih obrazovnih ustanova Islamske zajednice, medresa i fakulteta, da sukladno trenutnim mogućnostima unutar svojih ustanova ili u suradnji s drugim, organiziraju odgovarajući sadržaj posvećen arapskom jeziku", kazao je Tucaković.

On je ovom prilikom podsjetio i na snažnu politiku Europske unije kojom se potiče višejezičnost i cilj da svaki građanin EU, uz materinji, komunicira na dva strana jezika.

"Naša politika poticanja višejezičnosti treba biti usmjerena da, pored europskih jezika, većina svršenika obrazovnih ustanova Islamske zajednice govori arapski jezik", kazao je on.

U uvodnom dijelu simpozija nazočnima su se obratio i Rezeq Namoora, veleposlanik Države Palestine u BiH, koji je ocijenio kako je "arapski jezik kao krema spravljena od mnoštva jezika s kulturama više naroda, od Magreba do Zaljevskih zemalja i šire."

"Sve te različite kulture i posebnosti arapskog s tih područja su se slile u jedan zajednički jezik obogaćen svim tim kulturama. Zato je taj jezik tako bogat i tako poseban", kazao je veleposlanik Namoora.

Muhammed Alu Šejh, ravnatelj Kulturnog centra "Kralj Fahd", uz čiju je potporu i održan ovaj simpozij, istaknuo je dobru suradnju s Islamskom zajednicom i njenim obrazovnim ustanovama te govorio o djelovanju Kulturnog centra, ne samo u učenju arapskog jezika, nego i nizu drugih aktivnosti.

"Arapski jezik stoljećima je prepoznavan kao jezik vjere i jezik kulture. Sada biva prepoznavan i kao jezik biznisa i prilika za posao, što vidimo i u BiH posljednjih godina dolaskom investitora iz arapskog svijeta koji otvaraju prilike za zapošljavanje i pokazuju interes za tim da zaposlenici znaju arapski jezik", kazao je.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović u uvodnom obraćanju naglasio je kako za muslimane općenito, arapski jezik predstavlja jezik na kojem izražavaju svoja pobožna osjećanja, duhovno-religijsko ushićenje prilikom učenja dove ili tespiha i zikra.

Također je podsjetio da je naš narod u svojoj burnoj višestoljetnoj prošlosti čuvao i njegovao svoj bosanski jezik, ali je, usporedo, preko obrazovnih ustanova, od mekteba, medresa i fakulteta, posvetio dužnu pozornost i arapskom jeziku, s obzirom na to da se radi o jeziku Kur'ana.

Između ostalog, reisu-l-ulema je istaknuo i da je država dala okvir za izučavanje arapskog jezika.

"No, je li to i dovoljno, ne znam. Ono što sada imamo jeste da se ovaj jezik izučava na desetini obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, od toga na deset ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, od medresa do fakulteta. Ovaj današnji simpozij vidim kao nastojanje da se progovori o kvaliteti izučavanja arapskog jezika, ali i o njegovoj svrhovitosti. Pored duhovnih veza koje nas ujedinjuju u jednu zajednicu muslimana, postoje i druge veze, pogotovo ekonomske prirode. Prije samo godinu dana na našim ulicama bilo je mnogo turista iz arapskog svijeta. Danas ih nažalost nema u toliko velikom broju. No, nadamo se da će ovo vrijeme pandemije proći i da će se oni vratiti u naše krajeve", kazao je reisu-l-ulema.

Tijekom radnog dijela Simpozija o temi "Uloga arapskog jezika u prenošenju egzaktnih znanosti u europski kulturološki okvir" govorio je Ismet Bušatlić, dok je Mustafa Jahić govorio o temi "Arapski jezik i islamske znanosti".

Orhan Bajraktarević govorio je o temi "Kritika arapskog jezika u kontekstu kulturoloških modela M. A. Džabirija", Mithat Jugo o temi "Refleksije arapske književnosti na književnosti europskih naroda", a Amrudin Hajrić o temi "Arapski kao sveti (sakralni) jezik".

Hutbu posvećenu arapskom jeziku reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović održao je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Podijeli: