• 28 Dec, 2020

(FENA) - Na današnji dan 1979. godine u Sarajevu je zapaljena prva baklja prirodnog plina, a  Sarajevo je postalo prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je dobio prirodni plin.

- Baklja je simbolizirala i završetak Projekta suzbijanja zagađenja grada Sarajeva i izgradnju plinskog sustava našeg grada. U okviru tog projekta 8. svibnja 1975. godine osnovano je i poduzeće Sarajevogas koje je tada kao pravni subjekt trebalo da obavi funkciju investitora i nositelja kreditnih obveza, a nakon izgradnje da preuzme obveze kupovine, prodaje, transporta i distribucije prirodnog plina, kao i održavanje i upravljanje plinskim sustavom - navode iz Sarajevogasa.

Realizaciji tog značajnog projekta pristupilo se nakon što je 60-tih godina zbog snažnog industrijskog razvoja grada, ali i ubrzane urbanizacije, Sarajevo bilo suočeno sa zagađenošću zraka koja je kao posljedicu imala povećanje smrtnosti i kronične bolesti disajnih organa stanovništva. Zbog alarmantne situacije, provedena su stručna istraživanja koja su i pokazala da se zagađenje koje nastaje zbog nepotpunog sagorijevanja goriva koja su se koristila za grijanje, a sadržavala su mnogo sumpora, može smanjiti isključivo korištenjem prirodnog plina umjesto uglja i tečnih goriva u kotlovnicama i individualnim ložištima.

To rješenje usvojila je i Međunarodna banka za obnovu i razvoj u Washingtonu, donoseći odluku, prvu takve vrste u tom razdoblju, da sudjeluje značajnim sredstvima u financiranju izgradnje plinskog sustava grada Sarajeva, u čemu je posebnu ulogu imao Emerik Blum, bivši ravnatelj Energoinvesta i gradonačelnik Sarajeva. Kredit od 27 milijuna američkih dolara je postao operativan 1977. godine, a godinu poslije, počela je izgradnja plinskog sustava grada Sarajeva. Infrastrukturni dio plinskog sustava završen je čak 16 mjeseci prije roka ugovorenog sa Svjetskom bankom: za 11 mjeseci izgrađen je 117 km dugačak plinovod Zvornik- Sarajevo.

Realizacijom projekta, cilj je ostvaren. Smanjena je emisija sumpordioksida, čađi i azotnih oksida ali je postignut još jedan učinak koji tada nije uziman u razmatranje - smanjenje emisije ugljen dioksida (CO2), jednog od najvažnijih stakleničkih plinova koji doprinosi globalnom zagrijavanju. Zbog svega toga, poboljšana je ukupna kvaliteta života stanovnika grada, te je Sarajevo postalo ekološki čišći grad. 

Međutim, različiti događaji i okolnosti posljednjih godina značajno su se izmijenili, a rezultat je alarmantna zagađenost zraka koja ugrožava zdravlje i živote građana Kantona Sarajevo, čemu svjedočimo u poslijeratnom razdoblju. Stanovnici Sarajeva, posebice u razdoblju kada je cijena plina bila povećana, masovno su za zagrijavanje počeli koristiti drva, ugalj, i druga goriva koja nisu ekološka. Stabilizacijom cijene stvoreni su uvjeti za povećanje broja korisnika prirodnog plina. U ovom trenutku, nešto više od 20.000 kućanstava imaju mogućnost da koriste i plin (izgrađena distributivna plinska mreže, stvoreni preduvjeti za priključak), ali i dalje koriste druge načine za zagrijavanje.

Situacija postaje sve alarmantnija. Povećanje koncentracija zagađujućih materija u zraku utječe na zdravlje stanovnika u Kantonu Sarajevo. Izvješća sarajevskih bolnica iz razdoblja prije upotrebe prirodnog plina su pokazali da loš zrak utječe i na povećanja oboljenja respiratornih organa, s plućnim komplikacijama, kroničnim i akutnim bronhitisom, upalom pluća, astmom i sl.

- Stoga, ukoliko društvena zajednica ne poduzme konkretne mjere, prije svega na popularizaciji prirodnog plina kao ekološki najprihvatljivijeg energenta, slike Sarajeva će sve više podsjećati na one iz 1974. godine, kada su svakodnevno objavljivani alarmantni podaci iz Zavoda za zdravstvenu zaštitu o koncentracijama čađi i sumpordioksida. Iako se posljednjih godina provodi projekt subvencioniranja priključaka na plinsku mrežu koji se financira iz proračuna Kantona Sarajevo, činjenica je da su neophodna veća ulaganja i izdvajanja, kako bi grad Sarajevo konačno postao ekološki čist grad - dodaju iz Sarajevogasa.

Vlada Kantona Sarajevo najavila je i izradu „Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo u razdoblju 2021.-2031.“. Izrada ove strategije, koja će biti rađena u suradnji s UNDP, između ostalog, predviđa izračunavanje ukupnih emisija i utjecaja na kvalitetu zraka svih individualnih ložišta na čvrsta goriva, kontrolu i certifikaciju peći i goriva koja se koriste u KS, analizu izloženosti stanovništva, te unaprjeđenje i izmjene zakonske regulative u cilju poboljšanja kvaliteta zraka u KS. Temeljem analiza bit će predložen set mjera, a uzimat će se u obzir iskustva i najbolje prakse zemalja EU, ali i lokalne prilike i mogućnosti.

- U konačnici, ova strategija će dati jasne pravce djelovanja, potrebne aktivnosti i sredstva, kako bi se sustavno riješili problemi zagađenja u zimskom razdoblju uzrokovani emisijama iz individualnih ložišta. Nadamo se da je ovo samo prvi konkretni korak u sustavnom rješavanju pitanja zagađenja u Kantonu Sarajevo - navode iz Sarajevogasa.

Podijeli: