Šestoaprilska nagrada za 2004. godinu

Šestoaprilska nagrada za 2004. godinu

Pojedinačne nagrade

Prof. dr. Fazlija Alikalfić

alikalfic2

Mostarski gimnazijalac i praški student šumarstva širio je svoje znanje čitav život i na njemu gradio odnos prema znanosti, okolišu, svijetu uopće.

Antifašista i nositelj «Spomenice 1941.», prošao je i Sutjesku i Neretvu i glasovao za Bosnu i Hercegovinu na prvoj sjednici ZAVNOBIH-a.
Svoje stručno znanje, poslije Drugog svjetskog rata, usmjerio je razvoju zajednice radeći i živeći u Sarajevu. Zaslužan je za formiranje i bio «spiritus movens» prvih fakulteta i Sveučilišta u Sarajevu. Znanstvene institucije povezao je s gospodarstvom i s takve osnove djelovao na državne institucije i politiku u području šumarstva.
«Otac šumarske znanosti u BiH» ostvario je izuzetnu znanstvenu karijeru prezentiranu u više od 80 bibliografskih jedinica. Savez za zaštitu čovjekove okoline BiH utemeljio je prije Stokholmske konferencije i već od tada upozoravao na nužnost zaštite okoliša anticipirajući intenzivne globalne promjene u 20. stoljeću.
Za svoj rad dobio je brojna domaća, a i međunarodna priznanja najvišeg ranga, upravo iz zemalja čija simbolika je šuma. Sarajevu je ostavio u trajno naslijeđe Fakultetsko šumsko ogledno dobro «Igman» i Arboretum «Slatina», zeleni otok pejzažne arhitekture, otvorenu učionicu studentima i poligon brojnim znanstvenim i stručnim skupovima koji su promovirali Sarajevo kao sredinu s ozbiljnom znanošću.

fra Petar Anđelović

fra1

Fra Petar Anđelović je snažno i autoritativno sudjelovao u društvenom životu BiH i Sarajeva u proteklih više od 20 godina.

Od Franjevačke klasične gimnaziji u Visokom, preko filozofsko-teoloških i publicističkih studija u zemlji i Europi i dalje, čitav život gradio je sebe, a svoje znanje i iskustvo prenosio drugima. Opredijeljen vjeri, ljudima i dobru, kroz djelo u duhovnoj službi, objavljivanjem svojih razmišljanja u duhovnim i svjetovnim publikacijama i nebrojenim javnim istupima, prilikom najozbiljnijih skupova, zagovarao je plemeniti cilj: dobrobit Bosne i Hercegovine i svih njezinih građana. Obogatio je znanja o našoj kulturno – povijesnoj baštini i poticao ljude u ljubavi i vjeri u svoju domovinu, posebice izdanjima snažnih naslova za koja se tražio primjerak više: “Mi ostajemo”, “Vjerni Bogu, vjerni Bosni”, “Bosanski franjevci na pragu trećeg tisućljeća” i mnogim drugima.
Bio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, bh. institucije koja je dio ukupne simbolike Bosne i Hercegovine još od 1291. godine. Fra Petar je bio na čelu ove institucije koja je u najtežim vremenima najsnažnije podržavala opstanak i državno konstituiranje BiH. U domu sv. Ante na Bistriku, gdje je samostan kao gvardijan vodio i ponovo ga vodi, s nestrpljenjem očekujemo uvijek inventivne, duhovne, kulturne, umjetničke i intelektualne događaje. Bez ovih druženja kulturni sadržaj našeg grada ne bi bio potpun.

Prof. dr. Zehra Dizdarević

zehra

Karijera prof. dr. Zehre Dizdarević karijera je posebne žene: majke, znanstvenice, humaniste, pedagoga, uspješnog menadžera. Vodeći je priznati stručnjak svjetskog ranga u oblasti plućnih bolesti. Uvažena je članica internacionalnih, nacionalnih komiteta i udruga, studijskih sekcija… suradnica je Akademije znanosti BiH; nacionalni je koordinator pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za prevenciju tuberkuloze. Počasni je doktor znanosti Sveučilišta u Malagi. Predsjedava stručnim asocijacijama u zemlji. Svojim osobnim primjerom dala je ogroman doprinos u području razvoja medicinskih znanosti. Objavila je više od stotinu znanstvenih i profesionalnih radova, članaka, monografija, priručnika i knjiga. Urednički je savjetnik i članica mnogih časopisa u zemlji i inozemstvu. Značajno je sudjelovala na više od 30 kongresa, simpozija… Dobitnik je mnogih priznanja na polju medicine i humanosti.

Uvažena je profesorica na Sveučilišta u Sarajevu. Odgojila je i educirala veliki broj studenata i postdiplomaca fakulteta medicinske struke i bila mentor mnogim magistrantima i doktorantima. Izuzetne rukovodne sposobnosti pokazala je vršeći odgovorne dužnosti u Kliničkom centru i vodeći opsežne projekte, gdje je osobnim znanjem dala nemjerljiv doprinos u području upravljanja složenim zdravstvenim sustavima.
Djelujući punih 36 godina, a posebno u dva mandata kao ministar zdravlja u Vladi Kantona Sarajevo, dala je nemjerljiv doprinos u području razvoja i unapređenja zdravstvene zaštite u Gradu i Kantonu Sarajevo.

Gosp. Mehmed Drino

drino

Ovogodišnji dobitnik Mehmed Drino je već dugi niz godina lider i menadžer prepoznatljiv po poslovnoj mudrosti i osobnom kredibilitetu na domaćoj i međunarodnoj poslovnoj sceni. Imena Mehmed Drino i “Hidrogradnja” postali su sinonimi od prije petnaestak godina, od kada je preuzeo odgovornu dužnost generalnog direktora tvrtke u kojoj je stekao sve svoje stručno i menadžersko iskustvo, ojačao je, očuvao u najtežim vremenima i ponovno uzdigao. Najbolji pokazatelj postignutih poslovnih rezultata i uspjeha je to što je “Hidrogradnja” nekoliko puta bila na listama najboljih svjetskih građevinskih ugovarača, a danas uspješno posluje na čak pet inozemnih tržišta.

Svojim djelovanjem u profesionalnim udrugama i gospodarskim organizacijama dao je značajan doprinos uspostavi temelja institucija tržne ekonomije BiH, očuvanju i razvoju građevinske i pratećih industrija te oživljavanju znanstvenih djelatnosti bitnih za razvoj građevinskog sektora.
Na uspješnom putu gospodarstvenika nije izostala komunikacija sa zajednicom.
Mehmed Drino je u najtežem razdoblju od 1994. do 1998. godine bio na čelu Direkcije za obnovu i razvoj Grada Sarajeva koja je osmišljenom promocijom osnovnih vrijednosti grada i BiH privukla više od 100 miliona američkih dolara donacija za obnovu grada Sarajeva.
U brojnim kulturnim, sportskim i drugim društvima i manifestacijama, čiji je doprinos izuzetan i prepoznatljiv u svakoj sredini, ostavio je svoj trag. Spomenimo samo četiri titule europskog klupskog prvaka Šahovskog kluba «Bosna» pod njegovim vodstvom. Dobitnik je mnogih priznanja za profesionalan rad, kao i za potporu sportu, kulturi, obrazovanju, humanitarnim aktivnostima i dr.

 Gosp. Dragan Vikić

vikic

Vrhunski sportaš, karataš, koji u svojoj karijeri nije doživio niti jedan poraz, bio je tri puta seniorski prvak bivše nam države. S reprezentacijom je osvojio jednu zlatnu medalju na europskom prvenstvu i tri srebrene medalje.

Fakultet za fizičku kulturu je završio kao stipendista Ministarstva unutarnjih poslova RBiH i odmah započeo profesionalnu karijeru u MUP-u.
Na samom početku, kao najmlađi pripadnik policije BiH, za izuzetne profesionalne rezultate bio je nagrađivan priznanjima.
Neizmjeran doprinos karate sportu: okupljanju, organizaciji i vrijednom visoko znalačkom radu, dao je upravo Dragan Vikić. Karate savez BiH je sigurno jedna od najorganiziranijih i najtrofejnijih sportskih organizacija u BiH. Sarajevo je prepoznatljivo kao centar karate sporta, kroz 12 karate klubova, sa 2.000 sportaša, koji plijene pozornost svojim vrhunskim sportskim rezultatima na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Predsjednik karate Saveza BiH je Dragan Vikić.
Početak agresije na BiH označava se napadom na naš grad i herojskom obranom Sarajeva. Na čelu specijalnog odreda MUP-a BiH bio je upravo Dragan Vikić. I komandant i jedinica su za zasluge i hrabrost dobili najviša priznanja.
Hrabro, dostojanstveno i istrajno, kako priliči herojima, Dragan Vikić je nosio zastavu prkosa svim silama i nepravdama koje su nanošene gradu Sarajevu i rušile temeljne uzanse življenja u našoj domovini.
Tada su mu sugrađani iz zahvalnosti ispjevali pjesmu, a danas ga, za sve što je uradio, nagrađuju Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva.

Kolektivne nagrade

Narodna kuhinja “Stari Grad”

Nastala je iz nužde još 1992. godine kada je Sarajevo postalo utočište za brojne izbjeglice iz Istočne Bosne, koje je put vodio preko Crepoljskog i Hreše i koji su prvi predah nalazili upravo na Vratniku, po ulasku u sam grad.
Međutim, potrebe su rasle. Veliki broj samih građana Sarajeva je uskoro bio primoran koristiti usluge javne kuhinje pa je kuhinja preseljena u veći i prostor lakše dostupan mnogima. Od 1993. Narodna kuhinja je na Baščaršiji.
Izuzetno zalaganje, humanost i vrijedan rad su već na početku prepoznale međunarodne i domaće humanitarne organizacije. Tijekom opsade opstanak kuhinje osigurala je njemačka humanitarna organizacija «Johaniter» koja je podržavala rad ovih vrijednih ljudi sve do kraja 1996. godine. Sami građani su znali: ako namirnice koju mogu ustupiti povjere tetki na Čaršiji, one će sigurno otići tamo gdje je najpotrebnije.
Danas osnovne uvjete za rad osigurava financijska pomoć Općine Stari Grad i Kantona Sarajevo. Međutim, Narodna kuhinja Stari Grad ne bi bila ni blizu onoga što jest da njen rad i danas ne podržavaju mnogi ljudi dobre volje, posebice obrtnici, ugostitelji i trgovci s Baščaršije, ali i gospodarstvenici iz cijelog grada.
Zahvaljujući njima, ova kuhinja pored skromnih propisanih obroka uspijeva osigurati svakodnevno i mlijeko, voće i voćne sokove, mesne obroke i slatkiše, a blagdanima i tradicionalna prigodna jela i kolače.
Svakodnevno 850 građana ima kvalitetne tople obroke zahvaljujući sposobnosti i humanosti ovih vrijednih ljudi, a i svaki dan se hrana dostavlja čak na 180 adresa.

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo

Građani Grada i Kantona Sarajevo imaju sretnu okolnost da im usluge primarne zdravstvene zaštite pruža najveća ustanova u BiH ove vrste – Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo. U obnovu i rekonstrukciju naslijeđenih objekata i opreme i izgradnju novih uloženo je više od 20 miliona KM, uz pomoć ljudi dobre volje iz cijelog svijeta i vlastita velika odricanja i trud. Sada je to mreža od 9 centara i 72 punkta s 324 ordinacije, u kojoj je 1.500 uposlenih, ljekara specijalista, doktora znanosti, magistara, postdiplomaca, specijalizanata i primarijusa i drugog zdravstvenog osoblja. U proteklih 11 godina izvršeno je čak 58 miliona zdravstvenih usluga.
Svi se sjećamo tragičnih pogibija ljekara i sestara prilikom humane i nesebične misije spašavanja ljudskih života ranjenima za vrijeme opsade. Poginulo je 20 i ranjeno 146 radnika ove ustanove. Nemjerljiv je doprinos očuvanju zdravlja stanovnika Sarajeva koje je ova ustanova dala u nemogućim uvjetima, bez struje, vode, opreme, nedovoljno sanitetskog materijala i lijekova. Samo 560 uposlenih radilo je u 24-satnim dežurstvima i nadljudskim naporima ostvarena je u potpunosti djelatnost primarne zdravstvene zaštite.
Danas vrlo uspješno provodi čitav niz novih projekata od značaja za stanovništvo Grada i Kantona Sarajevo, koji kontinuirano doprinose poboljšanju zdravlja i povećanju kvaliteta zdravstvenih usluga. Realizira se projekt obiteljske medicine, patronažne službe, palijativne kućne njege. Djeluje šest novih centara za mentalno zdravlje, sedam centara za fizikalnu rehabilitaciju, dvadeset savjetovališta za prevenciju. Uvode se nove tehnologije i nove konzultativno-specijalističke službe.
Građani Sarajeva prepoznaju zalaganje, znanje, profesionalnost i humanost u službi postizanja visoke razine zdravstvene zaštite i postignutog kvaliteta usluga.

Savez paraplegičara i oboljelih od dječje paralize Kantona Sarajevo

Udruga paraplegičara i oboljelih od dječje paralize Kantona Sarajevo je udruga koje kontinuirano obavlja svoju izuzetno humanu djelatnost još od 1978. godine. Udruga okuplja i pomaže osobe koje su uslijed paraplegije, nastale kao posljedice traumatskih oštećenja kičme ili bolesti kičmene moždine, te dječje paralize, trajno nepokretne i vezane za kolica ili koje drugo ortopedsko pomagalo i oslonjene na njegu i pomoć drugih.
Ovdje se evidentira i utvrđuje socio-ekonomski položaj članova. Uspostavljaju se odgovarajući oblici zaštite i pomoći posebno pri stvaranju uvjeta za profesionalnu rehabilitaciju. Osigurava se radno osposobljavanje i zapošljavanje, školovanje i obrazovanje. Organiziraju se sportske aktivnosti i rekreacija. Udruga se brine o uklanjanju prostornih barijera; surađuje s mjerodavnim tijelima i zajednicom, posebice s ciljem ostvarivanja utvrđenih prava za svoje članove, ali i inicira i prati donošenje propisa iz ovoga područja i tako štiti prava svojih članova u mnogim segmentima njihovog života i rada. Također, Udruga se ističe zalaganjem za eliminiranje predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i negiranju ljudskih prava jednakih zdravim osobama.
Posebno važnu ulogu Udruga ima danas, u uvjetima u kojima se za osobe s narušenim ili izgubljenim radnim sposobnostima i koje ovise o materijalnim mogućnostima društva, teško stvara socijalna sigurnost.
Mnogi subjekti, općine, Grad Sarajevo, vladine i nevladine organizacije u zemlji i inozemstvu prepoznali su Udrugu kao ozbiljnog partnera za realizaciju projekata pomoći paraplegičarima. Iz proteklog razdoblja ovdje izdvajamo izgradnju naselja za paraplegičare i kupovinu stanova, rekonstrukciju obiteljskih kuća, adaptaciju stanova sukladno posebnim potrebama, nabavku kolica i drugih ortopedskih pomagala, lijekova, potrošnog sanitetskog materijala.
Udruga je zasnovano na volonterskom radu, visokoj profesionalnosti i humanosti.

Udruga građana Tradicionalni zanatski esnafi

Udruga građana Tradicionalni zanatski esnafi okuplja zanatlije s velikim znanjem i iskustvom u zanatima bez kojih bi slika Sarajeva bila drukčija. Puno su truda i strpljenja uložili dok su ovladali posebnim znanjima. Poslije redovnog školovanja usavršavali su se polažući stručne i majstorske ispite i godinama gradili iskustvo ostajući vjerni svom zanimanju. Mnogi tradicionalni zanati nisu uspjeli opstati u vremenu razvoja novih tehnologija i težnji ka profitabilnosti, pogotovo ne u razdoblju kada rješavanje osnovne egzistencije ostavlja vrlo malo prostora za sve što je nadgradnja pa tako i za čuvanje i njegovanje kulturno-povijesnog blaga i narodne umjetnosti.
Usprkos svim nedaćama, zahvaljujući djelovanju Udruge, sačuvano je neprocjenjivo bogatstvo tradicionalnih vještina u izradi autohtonih upotrebnih predmeta. I danas rade vezilje, tokari, sahadžije, sedlari, kazandžije, brijači, krojači narodnih nošnji, metalopojaseri, izrađivači mlinova…
Građani Sarajeva s ponosom predstavljaju svojim gostima iz zemlje i inozemstva autentične rukotvorine i vrijedne majstore koji polako i strpljivo ugrađuju svoje vrijeme i sebe s puno ljubavi i pažnje u svoja djela u jedinstvenom ambijentu ispunjenom pokretima, zvukovima i mirisima, kako je to oduvijek bilo na Baščaršiji.

 Javna ustanova Dječji dom “Bjelave”

bjelave

Dječji dom «Bjelave» je javna ustanova koja obavlja djelatnost od neprocjenjivog značaja, brigu o djeci bez roditeljskog staranja. Kontinuitet brige o djeci u Sarajevu traje već više od sto godina. Najprije je to bio Materinski dom, pa Dom «Egipat», u čijem objektu je kao javna ustanova nastavio raditi dječji dom i poslije Drugog svjetskog rata, pa dječji dom «Ljubica Ivezić» od 1996. i konačno današnji Dječji dom «Bjelave». Bez obzira kako se zvao i tko mu je bio osnivač, ovaj dom je do sada odgojio više od 1.000 djece iz cijele Bosne i Hercegovine različitog socijalnog i nacionalnog porijekla.

Danas Dom djeluje u objektu izgrađenom 1987. godine od samodoprinosa građana Sarajeva, u dobrim uvjetima koji prate europske standarde. Dom zrači toplinom, besprijekorno je čist i ispunjen dječjim osmijesima. Osim brige o djeci bez roditeljskog staranja, Dom odnedavno pruža i privremeno utočište majkama s tek rođenom djecom do konačnog rješenja socijalne zaštite.
U njemu boravi između 100 i 120 djece. To su djeca predškolskog i školskog uzrasta koja se odgajaju posebnim odgojno-obrazovnim programima. U redovnom školovanju djeca postižu već niz godina prosječan uspjeh vrlo dobar što je postavljeno kao standard. Organizira se bogat program izvanškolskih aktivnosti, a djeca svojim stvaralaštvom sudjeluju i u raznim javnim manifestacijama, te osvajaju nagrade na brojnim natjecanjima iz različitih područja.
Pedeset uposlenih, posvećenih misiji Doma, kontinuirano se educira i usavršava svoja znanja i vještine. Volonterski rad u Domu zauzima značajno mjesto. Posebno pozitivno utječe na intelektualan razvoj djece, njihovu socijalizaciju i podizanje razine obrazovanja, organizirani rad studenata, učenika drugih obrazovnih institucija i individualan rad javnih osoba, poglavito iz diplomatskih predstavništva u BiH i bivših štićenika. Djeca napuštaju Dom kroz program usvajanja ili završavanjem redovnog školovanja, ali tu ne prestaje briga o njima. Dom im omogućava proširivanje znanja pohađanjem tečajeva stranih jezika, informatike, polaganja vozačkih ispita i dr. Pomaže im u nalaženju zaposlenja i daje trajnu potporu.
U knjizi posjetitelja zapisano je: «Učiniti djetinjstvo djeci bez roditelja sretnim i bezbrižnim jest najveći uspjeh i stupanj humanosti.»

Podijeli:

Najnoviji sadržaj