Šestoaprilska nagrada za 2009. godinu

Šestoaprilska nagrada za 2009. godinu

Skupna nagrada:

Košarkaški klub “Bosna”

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Skupini građana, igračima, trenerima, članovima rukovodstva i uposlenicima Košarkaškog kluba “Bosna”, u sastavu: Hasan Balić, Sulejman Begović, Predrag Benaček, Sabahudin Bilalović, Ferid Bešlagić, Emerik Blum, Boško Bosiočić, Nedžad dr. Brkić, Zdravko Čečur, Mirza Delibašić, Sead Dervišević, Emin Dukatar, Anto Ðogić, Stjepan Grubnić, Sabit Hadžić, Rusmir Halilović, Nihad Izić, Zijo Kadić, Zlatan Karavdić, Ibro Krehić, Milorad Krunić, Rođeni Krvavac, Ekrem Kulenović,  Duško Marković, Mirsad Milavić, Vojo Milijaš, Husein Morankić, Sokrat Morait, Nedžad dr. Mujić, Sejdalija Mustafić, Emir Mutapčić, Mladen Ostojić, Dževad dr. Pašić, Ivica Pekić, Svetislav Pešić, Tomo Petrić, Mustafa Pirija, Draško Prodanović, Ratko Radovanović, Bruno Sočo, Redžep Stublaku, Sulejman Suljić, Miralem Šabović, Bogdan Tanjević, Jovo Terzić, Uglješa Uzelac, Žarko Varajić, Novak Vasojević, Blagoje Vesković, Boro Vučević, Vukašin Vukalović i Ljubo Zorić, koji su značajno doprinijeli u osvajanju prve titule europskog prvaka u košarci, ostvarene u finalnoj utakmici  5. travnja 1979. godine u Grenoblu.

Razvoj sporta i sportskog stvaralaštva u Gradu Sarajevu svakako je vezan za sportske kolektive koji su u svome okrilju učinili mnogo na stvaranju vrhunskih sportskih potencijala. Oni su desetljećima donosili radost i osvajali medalje na najvećim međunarodnim sportskim natjecanjima, europskim i svjetskim prvenstvima, kao i na Olimpijskim igrama.

Jedan događaj svakako je ostao upamćen i trajno urezan u sjećanje svih Sarajlija. Prijenos košarkaške utakmice u Grenoblu 5. travnja 1979. kada su osvojili prvu titulu prvaka Europe u košarci, bio je zvjezdani trenutak. Košarkaški klub “Bosna” donio je prvu titulu prvaka Europe u bivšoj državi i to baš u Sarajevo. Zbog toga, nastojeći njegovati tradicionalne vrijednosti Grada Sarajeva, kao sredine izrazito multietničkog i multikulturalnog karaktera, sredine brojnih sportskih talenata i prvaka, čuvamo uspomenu na ovaj događaj. Želimo još jednom pokazati da nikada nećemo zaboraviti dostignuća koja su na najbolji način afirmirala i promovirala Grad Sarajevo na međunarodnoj sportskoj sceni. Osvojiti prvu titulu europskog prvaka u košarci mogli su samo najbolji među nama, ljudi s idejom i vizijom, oni naši sugrađani koji su svojim trudom, radom i zalaganjem postali uzor novim naraštajima mladih ljudi.

Kolektivna  nagrada:

Institut za povijest u Sarajevu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Institut za povijest u Sarajevu formiran je prvobitno kao Institut za proučavanje povijesti radničkog pokreta u Sarajevu davne 1959. godine. Intelektualne potrebe bosanskohercegovačkog društva, te stavovi najcjenjenijih povjesničara toga vremena kod nas, utjecali su da se institut reorganizira, pa je Zakonom 1973. godine dobio naziv – Institut za povijest u Sarajevu. Od tada je Institut na putu postupnog, ali upornog osvajanja prostora slobode znanstvenog istraživanja i izražavanja, prije svega cjelokupne povijesti Bosne i Hercegovine, od srednjeg vijeka do suvremenog doba. Tijekom svog pedesetogodišnjeg postojanja Institut je okupio brojne domaće i strane istraživače i povjesničare, i u svom radu dao nesumnjiv doprinos u izdavanju brojnih časopisa među kojima su: Prilozi Instituta za povijest u Sarajevu i Povijesna traganja. Značajno je napomenuti da se veliki broj bibliografskih jedinica u časopisima odnosi na radove koji proučavaju povijest Sarajeva. Dvije monografije “Zlatno doba Sarajeva” i “Sarajevo – biografija grada”, te zbornik radova pod naslovom “Prilozi povijesti Sarajeva” posvećene su našem gradu i njegovoj povijesti .

Već ranije stečenu međunarodnu reputaciju Institut za povijest u Sarajevu potvrdio je i u poslijeratnom razdoblju, te ju je učvrstio nastavkom i razvojem suradnje sa znanstvenim institucijama iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Austrije, Njemačke, Velike Britanije i USA.

Potpuno je jasno da bi bez istraživačkog rada u ovom institutu bilo nemoguće zamisliti razvoj historiografije u cijeloj Bosni i Hercegovini, niti dati realnu povijesnu sliku razvoja Sarajeva kroz minula stoljeća. Svojim radom Institut za povijest i na domaćoj i na stranoj stručnoj društvenoj sceni ostavlja svoj, sada već prepoznatljiv, pečat autentičnosti.

 

Podijeli:

Najnoviji sadržaj