Ibrahim Spahić

Veliki je broj razloga za njegovu nominaciju, ali jedan od važnijih je da je on utemeljitelj i predsjednik Međunarodnog festivala «Sarajevska zima» po čemu je naš grad prepoznatljiv širom svijeta već 26 godina. Rođen u Sarajevu, gdje je završio gimnaziju i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Obavljao je mnoge dužnosti, samo neke od tih su: zastupnik u Skupštini SRBiH 1974.-1978., predsjednik Saveza studenata Sveučilišta u Sarajevu, osnivač i suosnivač nekoliko sportskih klubova, član Savjeta povjerenika Grada Sarajeva, autor Travanjske deklaracije o nedjeljivosti Sarajeva iz 1992. godine, predsjednik GDS-a od 1993. godine, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH 1998.-2000., inicijator i autor  zakona i rezolucija usvojenih u Parlamentu, utemeljitelj Prvog međunarodnog kluba «Lions» u Sarajevu, predsjednik i direktor Bijenala mladih umjetnika Europe i Mediterana, dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za razvoj kulture, autor knjige «Parlamentarna skupština 1998.-2000.» i knjige poezije «Znak», a urednik je više od 150 knjiga i časopisa iz svih područja stvaralaštva, počasni je član PEN centra, utemeljitelj izdavačke kuće “IPC”, koizdavač časopisa «Dijalog», predsjednik Udruge izdavača i knjižara BiH, itd., veliki vizionar i više od toga…

Skupna nagrada:

Larisa Cerić, Arijana Jaha i dr. Branimir Crnogorac

Javna ustanova Opća bolnica «Prim. dr. Abdulah Nakaš»

Ustanova duge i bogate povijesti i tradicije, utemeljena je 1866. godine kao turska vojna bolnica Topal Šerif Osman-paša. Dolaskom Austro-ugarske na ove prostore, car Franjo Josip odobrava da se naslijeđena turska bolnica proglasi garnizonskom bolnicom 25. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije u bolnici je bilo 18 vojnih ljekara, što je za to doba bila dobra kadrovska popunjenost. U vrijeme SFRJ doživjela je novu izgradnju koja je dovršena 1979. godine, tada dobiva sadašnji izgled i naziv Vojna bolnica Sarajevo. U ratnom razdoblju 1992.-1995. godine, bolnica je i pored stalnog nedostatka električne energije, vode, lijekova, sanitetskog materijala i hrane, uz svakodnevno granatiranje od agresora, neprekidno pružala specijalističko-konzultativne bolničke usluge ranjenim i oboljelim građanima grada Sarajeva i pripadnicima Teritorijalne odbrane, a kasnije Armije BiH. U poslijeratnom razdoblju bolnica je uspješno okončala sanaciju ratnih šteta i bila ponovo u funkciji u svim svojim prostornim kapacitetima. Danas u njoj radi oko 500 zaposlenika, s kapacitetom od 300 kreveta. Ustanova osigurava zdravstvenu zaštitu sekundarnog i jednim dijelom visoko diferenciranog tercijarnog A i B nivoa kroz širok dijapazon zdravstvenih programa za građane Sarajeva, a po potrebi i za građane BiH i šire regije. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 20.04.2006. ustanova dobiva današnji naziv po uglednom članu ovog kolektiva prim. dr. Abdulahu Nakašu, također dobitniku Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.