• 18 Jan, 2021

(FENA) - Odjel za konzervaciju i restauraciju Gazi Husrev-begove knjižnice kao najveća i najopremljenija laboratorija za konzervaciju papira i knjižnične građe u Bosni i Hercegovini ima temeljnu misiju spašavati vrijedne dokumente kao neprocjenjivo kulturno blago od nestajanja.

Spašavanjem vrijednih rukopisa i knjiga Odjel se bavi već desetak godina, a najstariji među njima datira u 15. stoljeće.

Koordinatorica Odjela za konzervaciju i restauraciju Madžida Smajkić ističe u razgovoru za Fenu da je sve što rade vrijedno i da su ponosni na svaki dokument kojem su produžili vijek trajanja.

- Najviše radimo na rukopisima, kojih imamo više od 10.000. Pored ostalog, imamo dokumente iz osmanskog i austrougarskog razdoblja koji su uglavnom poklonjeni knjižnici ili su otkupljeni - kazala je ona.

S obzirom na to da je papir organskog porijekla on ima vijek trajanja, a Smajkić naglašava da je neadekvatno skladištenje ipak glavni uzročnik propadanja i oštećenja dokumenata.  

Knjižnica posjeduje, navodi ona, dokumente stare pet, šest stoljeća koji su u dobrom stanju.

- Nije do papira, pogotovo ne tadašnjeg, jer su dokumenti pisani na ručno rađenom papiru. Takav je jako kvalitetan, rađen od drvene pulpe i kvalitetniji je od današnjeg industrijskog koji je pun kemikalija - rekla je Smajkić.

Odjel za konzervaciju i restauraciju Gazi Husrev-begove knjižnice koristi se preporukama i metodologijom UNESCO-a, a konzervatori imaju permanentnu suradnju s knjižničarima, kustosima, arhivistima.

- Dogovaramo se šta je vrijedno da se spasi, koji dokument, knjiga, muzejski predmet - rekla je Smajkić, navodeći da restaurirani dokumenti služe istraživačima, znanstvenicima, orijentalistima, tako da jedan dokument može biti interesantan osobama različitih zanimanja.

Kaže da se na dokumentima najčešće radi nadogradnja nedostajućih stranica i spajanje.

- Najvažnije je da je posao reverzibilan, da se sve može vratiti na početno stanje, a da se ne ošteti original - pojasnila je Smajkić, ističući da vrijeme restauracije ovisi od vrste papira i vrste oštećenja.

Na jednom papiru, navodi, posao može trajati od jednog dana do mjesec.

Konzervatorska laboratorija Gazi Husrev-begove knjižnice oformljena je 2005. godine u staroj zgradi Knjižnice s mnogo skromnijom opremom i prostorom, dok se u novoj zgradi prostire na površini od 300 metara kvadratnih.

Konzervacija predstavlja sve fizičke i kemijske mjere zaštite radi produžetka vijeka trajanja predmeta konzervacije, usporavanja prirodnog procesa starenja i saniranja postojećih oštećenja na predmetu tog postupka. To su procesi mehaničkog čišćenja, pranja, neutralizacije, ojačavanja strukture, uklanjanja fleka, praćenje uvjeta čuvanja u depou i slično. Restauracija je obnavljanje izgleda oštećenog dokumenta, koja može biti ručna ili strojna. Konzervacijom i restauracijom otklanjaju se posljedice djelovanja bioloških, kemijskih i fizičkih faktora degradacije papira. 

U konzervatorskoj laboratoriji GHB čuvaju se od propadanja svi pisani spomenici kulture na papiru, počev od rukopisa, starih tiskanih knjiga, dokumenata, likovnog materijala – levhe, fotografije, geografske karte i drugi pisani materijali.

Podijeli: