Klima

Klima

Područje Sarajeva nalazi se pod utjecajem srednje-europske kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske klime s juga. Isprepletenost ovih utjecaja, kao i raznovrsnost reljefa daju ovom području odlike umjereno kontinentalne klime.

Godišnji hod temperature zraka ima dosta uravnotežen porast od siječnja do srpnja i izražen pad prema prosincu. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od -1.3 stupnjeva i jedini ima negativnu srednju mjesečnu vrijednost. Najhladniji siječanj je bio davne 1905. godine sa srednjom mjesečnom vrijednosti od -7.8 stupnjeva, a najtopliji 1936. godine sa 5.9 stupnjeva. Premda siječanj važi kao najhladniji mjesec u godini, zna se dogoditi da od njega u nekoj godini bude hladnija veljača, kao što je bio slučaj 1929. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od -9.1 stupnjeva ili 1956. sa -8.5 stupnjeva. Međutim, veljača neke godine može biti i toplija od ožujka, koji ima srednju temperaturu od 5.0 stupnjeva, kao što je bio slučaj 1966. godine kada je njezina srednja vrijednost iznosila 6.9 stupnjeva. Inače, apsolutni minimum temperature u Sarajevu je zabilježen 24. siječnja 1942. godine od -26.4 stupnjeva.

Ovakve temperaturne promjene u zimskim mjesecima s izraženom pojavom dugotrajnih magli i temperaturnih inverzija, uvjetuje greben euroazijskog anticiklona koji se u to doba proširi na našu zemlju. S tim u svezi je i dulje trajanje razdoblja mraza (kada je minimalna temperatura ispod 0 stupnjeva) i česta pojava takozvanih ledenih dana (maksimalna dnevna temperatura ispod 0 stupnjeva). U prosjeku u Sarajevu se prvi mraz javlja 23. listopada, a posljednji 29. travnja, a prosječno je 28 ledenih dana.

Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom temperaturom od 19.1 stupnjeva, a veoma blizu njega je kolovoz (Tsr 18.8 stupnjeva), koji često može da bude i topliji. Najtopliji srpanj mjesec bio je 1928. godine sa srednjom temperaturom od 23.1 stupnjeva. Međutim, značajno je napomenuti da je u najtoplijem kolovozu, 19. kolovoza 1946. godine (Tsr iznosila 23.6 stupnjeva), zabilježen apsolutni dnevni maksimum temperature od 40.0 stupnjeva. U prosjeku u Sarajevu ima 68 ljetnih dana (Tmax veća ili jednaka 30.0 stupnjeva). Nije rijedak slučaj da je u pojedinim godinama ovaj broj dana znatno veći od prosjeka. Tako je u srpnju 1928. godine bilo 30 ljetnih dana, a od toga čak 22 tropska dana, odnosno, 1992. godine u kolovozu je bio 31 ljetni dan, a od toga čak 26 tropskih dana. Činjenica da je jesen toplija od proljeća, kao i zakašnjenja ekstremnih temperatura, koje se javljaju u kolovozu, su rezultat izraženijeg maritimnog utjecaja.

Prosječna godišnja temperatura u Sarajevu iznosi 9.5 stupnjeva. Godišnja amplituda je 20.4 stupnjeva i to je veličina temperaturnog intervala unutar koga se nalaze vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura zraka svih mjeseci. Relativno visoka kolebanja temperature zraka ukazuju da Sarajevo ima odlike i kontinentalne klime. Ljeta su topla, a relativno hladne zime. Međutim, zbog izraženijeg termičkog utjecaja Jadranskog mora, jesen je toplija od proljeća.

U pogledu oblačnosti, čiji godišnji hod je u obrnutom odnosu s temperaturom zraka i trajanjem sijanja Sunca, Sarajevo spada u umjereno oblačna mjesta s prosječnom godišnjom vrijednosti od 59%. Najoblačniji je prosinac s 75%, a najvedriji kolovoz s 37%. Suprotno ovome, najsunčaniji mjesec je kolovoz s 270 sati trajanja sijanja Sunca, dok u prosincu ono iznosi u prosjeku samo 41 sat. Prema godišnjem prosjeku, koji iznosi 1830 sati, Sarajevo se svrstava u srednje sunčane gradove.

Zračna strujanja u Sarajevu su uvjetovana složenim reljefom i kao izravna posljedica toga je njihova velika modificiranost, kako po pravcu, tako i po brzini. Dominantni pravci vjetra su jugoistočnog i zapadnog kvadranta.

Padalina u Sarajevu ima u svim godišnjim dobima i svim mjesecima i u prosječnoj godišnjoj raspodjeli su dosta ravnomjerno raspoređene. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 919 l/m2. Najveća je u lipnju i iznosi 92 l/m2 (glavni maksimum padalina), te u listopadu 91 l/m2 (sekundarni maksimum). Najmanje padalina ima veljača 64 l/m2 i siječanj 66 l/m2. Glavni maksimum padalina u lipnju je rezultat pojačane ciklonske aktivnosti iznad naše zemlje, a sekundarni jačeg maritimnog utjecaja. U godišnjoj količini padalina znatnog učešća imaju padaline od snijega. Prvi dan sa snijegom je 4. studeni, a posljednji 23. travanj. Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. studenoga, a zadnji dan je 6. travnja. Trajanje razdoblja kada se javljaju snježne padaline iznosi 170 dana, a snježnog pokrivača 139 dana. Iz godišnje raspodjele padalina proizlazi da Sarajevo ima kontinentalni pluviometrijski režim, ali modificiran maritimnim utjecajem.

Povoljne klimatske prilike i atraktivna bliža okolina Sarajeva, pogodna za zimske sportove, bila je povod da se Bosna i Hercegovina kandidira za organizatora XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, koje je i dobila. Kao najpogodnije razdoblje održavanja navedenih Igara, naša Služba je odredila razdoblje od 8. do 20. veljače 1984. godine. Izuzetna organizacija i veoma pogodne klimatske prilike, koje su vladale u vrijeme natjecanja, svrstale su XIV Zimske olimpijske igre kao najuspješniju Olimpijadu održanu do tada. Naša zemlja je od strane Međunarodnog Olimpijskog komiteta i svih sudionika Igara dobila zasluženo priznanje i pohvale.

Podijeli:

Najnoviji sadržaj