• 29 Aug, 2021

Prije 832 godine napisana je Povelja Kulina bana, najstariji dosad pronađeni očuvani dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti.

Povelja svjedoči o povijesti državnosti i jezika, postojanosti i temeljima.

"Zadatak novih generacija je očuvati bogato povijesno i kulturno naslijeđe koje imamo i nastaviti graditi i razvijati", kazala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država.

Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i povjesničara, ali i svih građana BiH.

Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu povijest je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države. Njen značaj ogleda se u dva područja: povijesti bosanske državnosti i povijesti bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja rodni list bosanske državnosti.

Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća.

Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama.

Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturna razina) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda. Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. 

Podijeli: