Šestoaprilska nagrada za 2019. godinu

Šestoaprilska nagrada za 2019. godinu

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u području kulture i umjetnosti

Prof. dr. Franjo Topić

Monsinjor prof. dr. Franjo Topić rođen je 1953. godine u Kasapovićima, Novi Travnik. Filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu završio je 1977., a za svećenika je zaređen 1976. godine. Svoju akademsku karijeru počinje 1985. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Teško je i nabrojati sve funkcije koje je obavljao i koje obavlja prof. Topić. Bio je član više vijeća Biskupske konferencije Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebno stručno i crkveno priznanje prof. Topić je dobio 1995. godine kada je izabran u vatikansku i svjetsku teološko-povijesnu komisiju za proslavu velikog jubileja 2000 godina katoličke crkve. Osim predavanja i brojnih funkcija koje obnaša i koje su svaka na svoj način posebne i značajne, prof. Topić uz rad na Fakultetu, najradije ističe onu da je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ od obnove 1990. godine do danas koja je na svojevrstan način obilježila njegov životni put. Prof. dr. Franjo Topić osnivač je i 15 godina predsjednik Paneuropske unije BiH u kojoj i danas djeluje. Godine 2010. izabran je i za člana Predsjedništva međunarodne Paneuropske unije. Bio je savjetnik Malteškog reda. Član je Predsjedništva Europskog centra za radnička prava. Bio je ratni upravitelj Bogoslovije u Sarajevu koja je humanitarnim radom i različitim društvenim aktivnostima postala jedan od centara opkoljenog Sarajeva.

Prof. Topić je autor osam knjiga, kao i više stotina znanstvenih, stručnih i popularnih članaka i urednik je nekoliko knjiga. Dobitnik je brojnih nagrada i plaketa. Najveću nagradu je imao od dragog Boga, a to je da je dobio bitku s opakom bolešću leukemijom 1989. godine te i dalje obogaćuje znanost, duhovnost, kulturu i društveni život Bosne i Hercegovine i regije, nižući ispunjene listove svoje životne misije. Prof. Topić je više puta kazao da je sretan čovjek i da želi i usrećivati druge.    

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u području zdravstva i socijalne zaštite

Prof. dr. Fahrudin Smajlović

Prof. dr. Fahrudin Smajlović rođen je 1952. godine u Gračanici. Godine 1976. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Obvezni ljekarski staž završio je u Sarajevu da bi radio kao ljekar opće prakse u Domu zdravlja Fojnica do 1980. godine. Stručni ispit položio je 1978. godine u Sarajevu. Specijalistički ispit iz radiologije položio je 1983. godine u Sarajevu na Institutu za radiologiju. Postdiplomske studije završio je u Sarajevu 2000. godine na Medicinskom fakultetu i obranio magistarski rad na temu „Intraoperativne ultrasonografije“. Doktorirao je 2007. na Medicinskom fakultetu u Sarajevu na temu „Procjena značaja transrektalne ultrasonografije u dijagnosticiranju karcinoma prostate“.

Godine 2008. izabran je u zvanje docenta odlukom rektora Sveučilišta u Sarajevu. U zvanje izvanredni profesor izabran je 2013. godine za područje radiološke tehnologije u radio dijagnostici. Od 1980. do 1986. godine bio je zaposlen u Bolnici Travnik na radiološkom odjelu kao šef odjela. U Kliničkom centru zaposlen je od 1986. na Institutu za radiologiju. Godine 1996. postao je rukovoditelj ultrazvučne dijagnostike Instituta za radiologiju, a od 1997. do 2008. odgovorni ljekar urgentne radiologije na CUM-u. Prvi u BiH je uveo intraoperativnu ultrasonografiju u kliničku praksu. 

Do sada je objavio 59 radova, 22 kao autor i 37 koautor. Deset radova su indeksirani po međunarodnim klauzulama, i to kao autor četiri, a šest radova kao koautor. Godine 2013. odlukom Senata Sveučilišta objavljen je sveučilišni udžbenik „Radiološka aparatura“ čiji je autor.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva u 2019. za doprinos u drugim područjima rada i stvaralaštva

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević već 40 godina uživa visok društveni i politički ugled. Svojim javnim djelovanjem on je uvijek doprinosio dobrobiti Bosne i Hercegovine, njenih građana i svih etničkih i religijskih zajednica.

Bogić Bogićević rođen je 1953. godine u Ugljeviku. Diplomirani je sociolog i magistar društvenih nauka. Bio je student, prodekan na fakultetu Političkih znanosti u Sarajevu i dobitnik tri Srebrene značke za uspjeh u studiranju. Na početku svog političkog angažmana obavljao je dužnosti tajnika Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine i izvršnog tajnika Središnjeg komiteta Saveza komunista BiH. Bogić Bogićević je kao predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine predvodio ujedinjavanje olimpijskog sporta u našoj zemlji. Za svoj angažman dobio je i orden od predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia Samarancha. Bogićević je dva puta bio na rukovodećim političkim funkcijama u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1981. izabran je za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, da bi 1989. pobijedio na općenarodnom referendumu i tako u 36. godini života postao član Predsjedništva SFRJ ispred Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Nakon rata, kojeg je proveo u Sarajevu, Bogićević je biran za zastupnika u Državnom parlamentu. Obavljao je dužnost potpredsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

Bogić Bogićević dobitnik je više odlikovanja i priznanja iz SFRJ, Libije, Hrvatske, Slovenije i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Počasni doktorat Američkog sveučilišta u BiH mu je dodijeljen 2014. godine. I pored ovako bogatog životopisa moramo se vratiti i apostrofirati trenutak kada je njegov glas u Predsjedništvu SFRJ bio odlučujući hoće li Jugoslovenska narodna armija izaći iz kasarne i uspostaviti ustavni red i poredak u tadašnjoj Jugoslaviji. Kako bi to izgledalo osjetili smo nakon godinu dana na svojoj koži. A još prije toga su to doživjeli u Sloveniji i Hrvatskoj. Međutim, da je Bogićević tada glasovao „za“, intervencija Jugoslovenske narodne armije bi dobila punu legitimnost za borbena djelovanja, a samim tim brutalnost bi bila još veća. Ovo je trenutak koji je bio prijelomna točka u povijesti ne samo Bosne i Hercegovine nego i svih ostalih republika koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Ovo je vrsta odluke koju malo koji čovjek na svijetu dobije. Bogić Bogićević je glasovao po savjesti predstavljajući i mišljenje i stav svih naroda Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

Podijeli:

Najnoviji sadržaj