Grad Sarajevo zvanično primljen u V fazu mreže zdravih gradova

01 Nov, 2012

Grad Sarajevo je prvi grad iz našeg regiona koji je zvanično primljen u V fazu mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Tim povodom zasjedao je Odbor za koordinaciju aktivnosti na realizaciji Projekta „Sarajevo - zdravi grad – zdravlje za sve u 21. stoljeću“, kojim je predsjedavao zamjenik gradonačelnika Miroslav Živanović. Grad Sarajevo se ovom odlukom, istaknuto je na Odboru, obavezao da bude radni partner Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u razvoju znanja, sredstava i ekspertiza za ključna pitanja unapređenja zdravlja i kvalitete života ljudi, posebno kad je riječ o stručnoj procjeni uticaja na zdravlje, te o zdravom urbanom planiranju i zdravom starenju.

Shodno tome, sljedeći korak u realizaciji ovog projekta, je donošenje potrebnih akata i formiranje radnih tijela u Gradu i Kantonu Sarajevo, koja bi brinula o stvaranju podjednakih uvjeta i poduzimanju konkretnih mjera kako bi život naših građanki i građana učinili sigurnijim i humanijim. Također je zaključeno da je od izuzetne važnosti sačiniti konceptualni strateški okvir za prevazilaženje nеjednakosti u zdravlju, te se odrediti o načinu integracije strategije “Zdravlje za sve u 21. stoljeću“ u razvojnu politiku Grada Sarajeva.

Članovi Odbora su se dogovorili da je potrebno nastaviti sa realizacijom projekata koji su svojim efektima značajno uticali na poboljšanje zdravlja građanki i građana Sarajeva. Riječ je o Bolnici bez duhanskog dima u sklopu JU Opća bolnica Sarajevo, Centru za zdravo starenje i Centru za rani rast i razvoj u sarajevskim općinama Novo Sarajevo i Novi Grad, te o Projektu Grada Sarajeva koji se odnosi na unapređenje zdravlja djece i omladine u segmentu odgovarajuće ishrane i fizičke aktivnosti.

Na sjednici Odbora posebno je istaknut jedan od kapitalnih projekata Grada - Program pomoći porodiljama/majkama sa djecom koji se već četiri godine uspješno realizuje iz sredstava Grada Sarajeva. Zaključeno je da bi trebalo nastaviti njegovu realizaciju te poduzeti određene aktivnosti na unapređenju brige o reproduktivnom zdravlju stanovništva, kao što su: integrativni pristup u oblasti zdravstvenog prosvjećivanja, socijalne politike i obrazovanja; informisati stanovništvo o značaju uspostavljanja banke i registra matičnih ćelija; upotpuniti programe pripreme za porođaj sadržajima (poput vježbe disanja, kontrola mišićnih segmenata, priprema grudi za dojenje, metode ishrane novorođenčadi od najranije dobi do navršene tri godine); predočiti trudnicama prednosti prirodnog poroda, te moguće posljedice medicinski neinficiranih radikalnih intervencija poput carskog reza; te obezbijediti inspekcijski nadzor nad poslodavcima kako bi poštovali važeći zakon o radnim odnosima u pogledu prava na odsustvo u vezi sa rođenjem djeteta.

Naglašeno je da bi odgojno-obrazovni sektor, općine i Grad morali imati aktivniji odnos prema stvaranju uvjeta za zdraviji i kvalitetniji život svih grupa stanovništva, te podsticati međugeneracijsku solidarnost i razumijevanje, posebno kad je riječ o školskoj djeci i adolescentima, te osobama u trećoj dobi.