• 21 Sep, 2013

U sklopu Treće međunarodne naučne konferencije „Lokalni ekonomski i infrastrukturni razvoj SEE (zemalja jugoistočne Evrope) u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji" danas je na planini Trebević, kraj Sarajeva, upriličen forum gradonačelnika glavnih gradova zemalja regiona, koji je okupio i druge predstavnike lokalnog nivoa vlasti iz BiH i zemalja regiona, te goste iz inostranstva. Skup, kojem je domaćin gradonačelnik Sarajeva  Ivo Komšić, fokusiran je na pitanja unapređenja prekogranične saradnje gradova i općina zemalja regiona te na mogućnosti njihovog umrežavanja radi zajedničkog nastupa na projektima koji bi bili finansirani iz IPA-fondova i orijentisani ka procesu približavanja članstvu u EU. Gradonačelnik Komšić je u uvodnom dijelu skupa istaknuo da je forum u funkciji razmjene pozitivnih iskustava u funkcionisanju gradova kao lokalnih zajednica, te sublimiranju praksi u domenu legislative kojom se regulišu pitanja iz domena lokalne samouprave, uključujući i pitanje nadležnosti te finansiranja ovog nivoa vlasti.

Izrazio je očekivanje da će ovakvi skupovi postati tradicionalni te da će reflektirati interese građana zemalja regiona i tako pridonijeti kvalitetu njihovog života i napretku uopće.

Spremnost za razvoj saradnje gradova iskazali su, među ostalim, predstavnici Podgorice i Zagreba Ana Vukčević i Harun Omerbašić, kao i Aleksandar Popov, predstavnik Centra za regionalizam iz Novog Sada, podcrtavajući riješenost da se ta saradnja konkretizira putem zajedničkih projekata.

Istovremeno, ukazali su na značaj lokalnog nivoa vlasti na kojem se rješavaju "najživotnija pitanja građana", te na potrebu boljeg pozicioniranja lokalne samouprave uopće.

U osvrtu na stanje i specifičnosti lokalnog nivoa vlasti u BiH istaknute su poteškoće koje su rezultat administrativnog modela inauguriranog Dejtonskim mirovnim sporazumom, te pritom je konstatirano da je entitetska linija razgraničenja kao rezultat političkog kompromisa dovela do nekonzistentnosti lokalnih zajednica i na taj način značajno reducirala njihove razvojne šanse.
 
Akademik Boris Tihi ocijenio je u izjavi za medije da je forum prilika da se analiziraju brojna pitanja, uključujući i pitanje "usklađenosti geografije s ekonomijom", odnosno mogućnosti i prednosti koje nude resursi i razvojne projekcije utemeljene na preferiranju ekonomskih kriterija.

U tom pogledu, naglašena je potreba osiguranja odgovarajućeg zakonskog okvira i izvornih prihoda lokalnih zajednica, uključujući i konkretna zakonska rješenja kao što je potreba za donošenjem zakona o glavnom gradu BiH.

Značaj lokalnog, ekonomskog i infrastrukturnog  razvoja u zemljama zapadnog Balkana, a u kontekstu procesa njihovog približavanja EU, akcentirali su prof. dr. Jasmina Osmanković i prof. dr. Mirko Pejanović, ocijenivši da je konferencija, koja je nastavljena putem foruma gradonačelnika, ponudila optimalan spoj ili kombinaciju akademskog, naučnog, istraživačkog i segmenta, koji podrazumijeva kreiranje politika i strategija lokalnog razvoja.

Očekivanja učesnika skupa su da će ovakva okupljanja i ubuduće biti usmjerena na pitanja urbanog razvoja, poduzetništva, te izgradnje moderne infrastrukture, odnosno pretpostavki za uspješan život gradova, kao središta ekonomskog, kulturnog i svakog drugog napretka.  

Organizatori konferencije „Lokalni ekonomski i infrastrukturni razvoj SEE u procesu pridruživanja EU", u čijem se okviru održava i forum gradonačelnika, jesu Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Univerzitet u Bolonji, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Institut za ekonomiju Sarajevo, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Centar za razvoj lokalne i regionalne samouprave.

Neke od preporuka istraživanja, prezentiranih i razmatranih u sklopu konferencije, jesu da se općinama i gradovima treba zakonski omogućiti povoljnije učešće u raspodjeli javnih prihoda, te pristup  nacionalnom tržištu kapitala, uključujući i kredite, kao i da općine trebaju zajednički formirati agencije za lokalni ekonomski i infrastrukturni razvoj, koje bi na profesionalnoj i stručnoj osnovi oblikovale projekte i omogućile općinama da imaju pristup evropskim fondovima, a sve imajući u vidu iskustvo razvijenih evropskih zemalja koje su vlastiti sveukupni razvoj temeljile upravo na razvoju lokalnih zajednica.
 
Izvor: FENA

Podijeli: