Povijesni arhiv Sarajevo

Povijesni arhiv Sarajevo

Povijesni arhiv Sarajevo 

Od svog utemeljenja, Povijesni arhiv Sarajevo je, bez obzira na sve nedaće, do današnjih dana ostao i opstao kao središnja institucija arhivske djelatnosti koja je nezaobilazna za proučavanje naše narodne i zavičajne prošlosti. Baština prikupljena i razvrstana u njegovim spremištima neiscrpno je vrelo za istraživanje minulih povijesnih i drugih događaja, ali i temelj za razumijevanje suvremenosti.

Povijesni arhiv Sarajevo je u proteklih 68 godina svoje djelatnosti dijelio sudbinu grada u kojem je utemeljen. Njegovi dosezi bili su omeđeni realnim okolnostima, posebice upravnim i političkim okvirima u kojima je djelovao. U njegovom razvojnom hodu zbog toga je bilo uspona i lutanja, uzleta i posrtanja, smjena mjerodavnosti i pravnog ustrojstva, selidbi i brojnih drugih nepogoda. Ali unatoč brojnim kušnjama, Arhiv je uspio odoljeti svim izazovima vremena i sačuvati dostojanstvo profesionalne časti, iako je trud njegovih djelatnika bio često skrovit i malo poznat javnosti.

Veliki doprinos arhiva ogleda se i u brojnim djelima nastalim na njegovoj arhivskoj građi, kao i u njegovoj nakladničkoj djelatnosti. Brojne izložbe, urađene temeljem spomenute bogate i neponovljive arhivske građe od preko 10.000 dužinskih metara, kao i drugi relevantni pokazatelji – sređenost njegovih arhivskih fondova, zbirki i knjižnog fonda, čine danas Arhiv temeljnom institucijom u proučavanju povijesti, kulture, gospodarstva i drugih ljudskih djelatnosti svih naroda koji su stoljećima obitavali na području Sarajeva, pa i u širem okruženju.

Od svog utemeljenja do danas, Povijesni arhiv Sarajevo, usprkos brojnim nedaćama koje su ga pratile uslijed nedostatka stručnih kadrova, odgovarajućeg smještajnog prostora i financiranja, uspio je prikupiti, obraditi i zaštititi veliku količinu dragocjene arhivske građe, koja se nalazila nezaštićena u podrumima, na tavanima i u drugim neuvjetnim prostorijama raznih državnih, kulturnih, prosvjetnih, gospodarskih i drugih institucija. Toj neponovljivoj arhivskoj građi, nastaloj tijekom više od pet stoljeća, prijetila je opasnost od oštećenja i potpunog uništenja, što zbog nemara posjednika, ali često i zbog drugih neprilika i potreba u pojedinim vremenskim razdobljima koja su se smjenjivala na bosanskohercegovačkim prostorima.

Najstarija arhivska građa datira iz osmanskog razdoblja od koje je sačuvano preko 14.000 arhivskih jedinica. Ta arhivsko-rukopisno-tiskana građa (na turskom, arapskom i perzijskom jeziku) sastoji se od dokumenata, deftera (popisnih knjiga), sidžila (sudskih protokola), rukopisnih i tiskanih knjiga, salnama (godišnjaka), takvima (kalendara), novina, časopisa, geografskih karata i slično. Ističe se kasniji prijepis rukopisa “Elvasijjetu Ebu Hanife” (oporuka Ebu Hanife koji je umro 767. godine AD, odn. 150. godina po Hidžri). Među defterima posebice je zanimljivo pet deftera sarajevskog saračkog esnafa iz godina 1726., 1750., 1777., 1789. i 1823. godine. Rijetkost među tiskanim knjigama je “Kitab-ul-muhassas” – veliki rječnik arapskog jezika u 17 svezaka. Njega je napisao Ebul-Hasan b. Ismail u Španjolskoj (umro 1065., odnosno 458. godine po Hidžri), a tiskan je u Istanbulu od 1898. do 1902. godine. Rječnik spada među najvrjednija djela stare arapske filologije. Ova Zbirka, po kvalitetu i kvantitetu građe, spada među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe, odmah poslije zbirke orijentalne građe Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu, pa i na širim prostorima jugoistočne Europe.

Iz razdoblja austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini (1878.-1918.) sačuvane su veće količine arhivske građe, a posebice se ističu vrlo značajni fondovi: Vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo (1879.-1918.), Gradsko poglavarstvo Sarajevo (1879.-1918.), Okružni i Kotarski sud i nekoliko vojnih sudova (1914.-1918.). S obzirom da je to bilo vrijeme u kome je otvoreno više raznih škola u Bosni i Hercegovini, sačuvana je i obilna građa većeg broja školskih fondova, od kojih su posebice zanimljivi fondovi Prve i Druge muške realne gimnazije i Učiteljske škole u Sarajevu, zatim mnogih drugih srednjih i osnovnih škola. Značajna je i arhivska građa koja se odnosi na razne časopise, kulturna, prosvjetna i druga društva koja su djelovala u ovom razdoblju.

Arhivska građa iz ovog razdoblja djelomično je na njemačkom i bosanskom jeziku, potpuno je sređena i dostupna istraživačima i znanstvenicima svih struka i usmjerenja. Ona je nezaobilazna u izučavanju povijesnih, društvenih, kulturnih, prosvjetnih, gospodarskih, političkih i drugih aspekata na području Sarajeva, pa i u širim bosansko-hercegovačkim prostorima, u vrijeme austro-ugarske uprave.

Arhivska građa nastala između Prvog i Drugog svjetskog rata (1918.-1941.) sačuvana je, također, u znatnoj količini. Tako je, primjera radi, sačuvan fond Gradskog poglavarstva Sarajevo iz razdoblja 1918.-1941., zatim fond Okružnog suda Sarajevo iz 1922.- 1941., kao i fondovi Trgovinsko-industrijske i Zanatske komore, koji sadrže i arhivsku građu iz austro-ugarskog razdoblja, a i više fondova gospodarskih poduzeća značajnih za gospodarski razvitak Sarajeva. Osim toga, sačuvani su i brojni fondovi svih sarajevskih škola koje su djelovale u tom razdoblju.

Iz ratnog razdoblja (1941.-1945.), također, je sačuvana arhivska građa Gradskog poglavarstva, zatim Rizničko upraviteljstvo – Ured za podržavljeni imetak Sarajevo (1942.-1945.), Rizničko upraviteljstvo – Ured za upravu židovskih nekretnina Sarajevo (1941.-1942.), kao i građa nekoliko gospodarskih poduzeća i raznih škola, koje su u to vrijeme djelovale na sarajevskom području. Želimo napomenuti da se mnogi fondovi, nastali u ovom razdoblju u Sarajevu, nalaze i u drugim institucijama, često i izvan Bosne i Hercegovine.

Ipak, najviše arhivske građe sačuvano je iz razdoblja FNR/SFR Jugoslavije (1945.-1992.). Najveći dio te građe odnosi se na gospodarska, trgovačka i zanatska poduzeća, te građu tadašnjih društveno-političkih organizacija, društava i udruga. Sačuvana je građa sreskih i općinskih komiteta Saveza komunista BiH, i to ne samo ona koja se odnosi na Sarajevo već i na šire područje (općinski komiteti Breza, Fojnica, Hadžići, Ilidža, Kalinovik, Rogatica, Sokolac i Vareš). Također je sačuvana arhivska građa Sreskog komiteta Saveza omladine Sarajevo (1945.-1965.). S obzirom na to da je arhivska građa poslije 1945. godine planski prikupljana, ona je i najcjelovitija, te se na temelju nje može, uglavnom, pratiti cjelokupni gospodarski, politički, društveni, kulturni i drugi oblici života Sarajeva.

Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1996.) i nakon njenog završetka intenzivno se prikuplja i obrađuje arhivska građa koja se odnosi na ovo razdoblje. Fondovi raznih provenijencija svakodnevno se obogaćuju novom arhivskom građom i stvaraju se novi arhivski fondovi, koji će u budućnosti biti nezaobilazni za izučavanje ovog kratkog, ali nezaobilaznog razdoblja u povijesti razvitka grada Sarajeva, pa i njegovog šireg okruženja.

Posebnu vrijednost arhivske građe Povijesnog arhiva Sarajevo čine obiteljski i osobni fondovi, među kojima se naročito izdvajaju fondovi nekih poznatih sarajevskih obitelji (Despić, Ćurčić, Hadži-Ristić, Jeftanović, Miličević, Fadilpašić, Užičanin, Kreševljaković i mnogih drugih).

Iz zbirki koje se čuvaju u Arhivu treba posebice izdvojiti zbirku plakata (1878.-1969.), koja sadrži preko 2.700 primjeraka, zbirku karata i planova, te i zbirku fotografija (1878.-1945.) od oko 2.000 komada.

Kontakt:
Arhiv Grada Sarajeva
Alipašina 19
tel: +387 (0)33 223-281
fax: +387 (0)33 536-967

Podijeli:

Najnoviji sadržaj