Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan je od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1531. godine.

Džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara bosanskog Sandžaka. Projektirao ju je najvjerojatnije Adžem Esir Ali iz Tabriza, u to vrijeme glavni arhitekt Carstva. Džamija je kvadratnog oblika, s kupolom promjera 13m i visinom od 26m. Na nju se nadovezuje polukupola prema jugu i manje kupole iznad bočnih prostora.

Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom. Uz džamiju se nalazi šadrvan, čija voda služi za ritualno umivanje prije molitve.

Današnji oblik šadrvana s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1531. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije suradnik, dalmatinac Murad-beg Tardić.

Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. U 16. stoljeću kada je izgrađena, Gazi Husrev-begova džamija je predstavljala objekt od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega.

To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine, a od 2004. godine Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

Podijeli: