• 20 Nov, 2019

SARAJEVO, studeni (FENA) - Istaknutom bosanskohercegovačkom književniku Tvrtku Kulenoviću posthumno je dodijeljena nagrada za životno djelo "25. studeni", dok je književnik Asmir Kujović dobitnik nagrade za knjigu godine - “Nestorov pehar”.

Književnu nagradu “25. studeni” prije četiri godine utemeljio je tjednik  za politiku, društvo i kulturu “Stav”.

Dosadašnji dobitnici iz područja “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017) i Abdulah Sidran (2018).

Manifestacija dodjele nagrada održana je sinoć u Svečanom salonu sarajevske Vijećnice pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, te gradonačelnika Grada Sarajeva  Abdulaha Skake. Suorganizator je događaja BZK “Preporod”, a partner projekta BBI banka.

Odluku o dobitnicma književnog priznanja donio je Stručni žiri u čijem su sastavu bili Almir Bašović (predsjednik) i članovi Sanjin Kodrić, Dijana Hadžizukić, Nehrudin Rebihić, Ena Begović-Sokolija, Fahrudin Rizvanbegović, Sead Šemsović, te ispred tjednika “Stav” glavni urednik Filip Mursel Begović.

Uz bogati dramski i glazbeni program nazočnima su se obratili Šefik Džaferović, Abdulah Skaka, Almir Bašović, te kćerka Tvrtka Kulenovića, Hana i ovogodišnji laureat Asmir Kujović.

- Čast mi je i sretan sam zbog ove nagrade, naročito što su u žiriju, koji je odlučivao, naši ugledni sveučilišni profesori, povjesničari, književnici i kritičari, čije mišljenje izuzetno cijenim. Čast mi je što ova nagrada nosi naziv po Danu državnosti Bosne i Hercegovine - kazao je Kujović.

Šefik Dažaferović kazao je da "kada jedna mala europska kultura ima jedan takav fundament, kakav je umjetnost pripovijedanja, onda je to nešto zaista rijetko i dragocjeno".

- Povijest priče i pripovijedanja u BiH duga je koliko je i sama Bosna. Pa i velike civilizacije istoka i zapada, koje su u određenom razdoblju vladale BiH ostavile su u svjetskim knjižnicama svjedočanstva o filigranskom umijeću pričanja i pripovijednja naših ljudi. BiH je kroz svoju bogatu prošlost bila zemlja izuzetnih pojedinaca na polju književnosti. Takav je bio i Tvrtko Kulenović, čija se virtuoznost i discipliniranost u izrazu može usporediti s najvišim umjetničkim dometima. Kulenović je kao i drugi značajni predstavanici bh. književnosti izašao iz okvira vlastitog umjetničkog žanra. On je začuđujuće dobro poznavao literaturu, glazbu, folkloristiku, tradiciju, povijest...  Književna nagrada "25. studeni", koju večeras četvrti put dodjeljuje magazin "Stav" prirodno se naslanja na taj bogati povijesni kontinuitet s nastojanjima da među laureatima budu zastupljeni najznačajniji predstavnici bh. književnosti, a dosadašnji dobitnici to zaista jesu -  kazao je Džaferović.       

Tvrtko Kulenović (Šabac, 1935. – Sarajevo, 2019.) studirao je i diplomirao jugoslavensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Po odsluženju vojnog roka zaposlio se u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Sarajevu na klasifikaciji strane knjige, gdje ostaje do 1968. godine. Iste godine stupa na dužnost dramaturga Narodnog kazališta. Od 1965. do 1967. godine boravio je na Osmania University u Hyderabadu (Indija), gdje je studirao klasičnu indijsku i azijsku estetiku, posebice kazalište. Od siječnja do lipnja 1971. godine na Istituto del Teatro, Universita di Roma, izučavao je vrstu kazališne komedije commedia del’ arte i njene veze s azijskim kazalištem. Godine 1971. izabran je za asistenta na novootvorenom Odsjeku za komparativnu književnost, teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U studenom 1974. doktorirao je na temu “Teorijske osnove modernog europskog i klasičnog azijskog kazališta” na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te je 1975. biran u zvanje docenta, 1980. u zvanje izvanrednog profesora i 1983. godine u zvanje redovitog profesora na Odsjeku za opću književnost i bibliotekarstvo (preimenovan u Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo). Predavao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Akademiji umjetnosti u Novom Sadu i Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu (postdiplomski studij). Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim simpozijima.

Bio je prvi predsjednik P.E.N. centra Bosne i Hercegovine, utemeljenog 30. listopada 1992., te direktor Narodnog kazališta Bosne i Hercegovine (1999.–2003.). Također je bio redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pisao je romane, eseje iz područja teatrologije i književne teorije i kritike, putopise, pripovijetke, radiodrame.

Asmir Kujović rođen je 1973. godine u Novom Pazaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Od 1991. godine živi u Sarajevu. Diplomirao je na Odsjeku za književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavljivao je u brojnim književnim tjednicima, a radio je i kao novinar u listovima: “Slobodna Bosna”, “BH Dani” i “Walter”. Bio je glavni urednik sarajevskog tjednika za književnost i kulturu “Lica”. Objavio je knjige pjesama “Vojni sanovnik” (1997.), “Zagrobni život” (2000.) i “Nestorov pehar” (2019.), te roman “Tko je zgazio gospođu Mjesec” (2002.). Pjesničkim, proznim i esejističkim tekstovima zastupljen je u više antologija, pregleda i panorama suvremene bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti. Za roman “Tko je zgazio gospođu Mjesec” nagrađen je Godišnjom nagradom Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu objavljenu u 2002. godini. Dobitnik je književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića” na manifestaciji “Sandžački književni susreti”. Pojedini tekstovi prevođeni su mu na engleski, francuski, turski, njemački, flamanski, makedonski i slovenski jezik. Godine 2005. u Beču je objavljeno dvojezično izdanje njegove knjige izabranih i novih pjesama pod naslovom “Das versprochene Land / Obećana zemlja” na njemačkom i bosanskom jeziku.

Podijeli: