U Sarajevu Međunarodna znanstvena konferencija "Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti"

22 Nov, 2019

SARAJEVO, 22. studenoga (FENA) - Međunarodna znanstvena konferencija "Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti" počela je danas u Sarajevu, u organizaciji Instituta za povijest Sveučilišta u Sarajevu (UNSA), a pod pokroviteljstvom Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

Dvodnevna znanstvena konferencija, koja je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine okupila eminentne stručnjake iz područja historiografije iz zemlje i inozemstva, organizirana je povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine - 25. studenoga i 60 godina postojanja i rada Instituta za povijest UNSA.

Kako je najavljeno, sudionici skupa će u sklopu 13 sesija elaborirati teme o prijelomnim nadnevcima i događajima u povijesti BiH od antičkog razdoblja do suvremenog doba, uključujući političke, ekonomske, kulturne i općedruštvene procese koji su oblikovali povijesne tokove i bh. paradigmu (ne)prepoznatljivu u europskim i svjetskim okvirima.

Prilika je to da se na znanstveno utemeljen način 'secira' prisustvo historiografije, koja se temelji na mitovima i konstrukcijama, s tendencijom revidiranja ključnih događaja i pojava, a što se snažno i krajnje negativno reflektira na svijest ljudi, posebice mladih naraštaja u BiH i šire.

Referirajući se na značaj i sadržaj znanstvenog skupa, v.d. direktor Instituta za povijest i predsjednik Organizacijskog odbora Konferencije dr. Sedad Bešlija, istaknuo je kako je skup prilika da se analiziraju i znanstveno valoriziraju fenomeni, događaji i procesi koji su utjecali na transformiranje bh. društva u pojedinim razdobljima i u kontinuitetu.

- U ukupnom povijesnom bh. hodu postoje određene konstante koje su je oblikovale, prije svega, svijest bh. naroda o domovini, državi i ideji Bosne i njene državnosti, bez obzira na to što je od sredine 15. do početaka 20. stoljeća bila dijelom velikih carstava (Osmanskog od 1463. i Austro-Ugarskog od 1878.) - kazao je Bešlija.

Druga konstanta, po njegovim riječima, odnosi se na antibosanske politike koje su obilježile posebice 19. i 20 stoljeće i u nekoliko navrata ugrozile opstojnost države i bh. društva općenito.