• 24 Feb, 2020

Spomenički kompleks Tunela D-B, objekt poznat po nazivu "Tunel spasa", danas je jedna od glavnih turističkih atrakcija u Sarajevu i jedno od mjesta kolektivnog i institucionalnog sjećanja na dane obrane BiH i Sarajeva.

Opsada grada od 1992. do 1995. godine glavna je tema svake muzejske postavke u ovom tunelu, a upravo zbog istine o sudbini glavnog grada BiH koji je bio žrtva najdulje opsade u povijesti ratovanja, broj posjetitelja iz godine u godinu raste.

Muzej danas djeluje u sastavu institucije Fond memorijala – Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje groblja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida 
Sarajevski tunel, od ideje do realizacije, a prije svega po funkciji, jedinstven je objekt ove vrste na svijetu.

Ta prokopana rupa u zemlji, duga približno 800 m, s prosječnom visinom od 1,6 m i širinom od 1 m, podsjećala je na sve drugo osim na tunel, ali je zbog značaja za Sarajevo i BiH postala „veća od kanala La Manche“. Dašak slobode dospio je kroz tunel do grada koji se gušio pod opsadom i bio je dovoljan da ljudima podari novu snagu za opstanak u godinama rata koje će uslijediti.

Zbog vojnog, političkog, psihološkog značaja i značaja za opskrbu grada koji je imao, bio je najstrože čuvana tajna – „tunel kojeg nema“.

Kroz Tunel spasa je prošlo:
1.120.000 ljudi
5.534.837 kg hrane
13.547.000 kg hrane ljudi su prenijeli na leđima
8.800.000 kg robe za komercijalno tržište
4.516.000 kg materijalno-tehničkih sredstava
549.326 kg razne opreme
4.500.000 litara nafte
80.000.000 kilovat-sati električne energije

U prosjeku, dnevno ga je koristilo oko 4.000 ljudi, a kroz njega je svake noći prevoženo 20 tona različitih namirnica. Nakon rata dio tunela postao je muzej, koji čuva brojne eksponate iz vremena opsade Sarajeva, najdulje opsade jednog grada u povijesti modernog ratovanja.

Tunel je danas spomenik snazi ljudskog duha i otpora. Zahvaljujući Sarajevo Film Festivalu skoro da ne postoji filmska zvijezda koja nema fotografiju ispred ovog sarajevskog tunela.

Stalnu muzejsku postavku čine inicijalnih 25 metara tunela, kratak video materijal koji obuhvaća segmente opsade Sarajeva i gradnje tunela, muzejski prostor u kojem su smješteni eksponati kao što su alati kojima je građen tunel, zatim rukom crtani nacrti arhitekata temeljem kojih je pravljena tunelska cijev.

Zbog velikog interesa turista koji dolaze u Tunel spasa, postavljaju se i privremene izložbe iz vlastite produkcije koje tretiraju određene segmente sarajevske opsade, ali i gostujuće izložbe čiji je dijapazon djelovanja za razdoblje 1992.-1995. godina.

Kanton Sarajevo je 20. travnja 2010., temeljem Zakona o zaštiti kulturne baštine donio odluku o stavljanju dobra pod zaštitu. Tom odlukom cjelokupni spomenički kompleks tunela proglašava se zaštićenim dobrom baštine II kategorije, a na upravljanje se prvo dodjeljuje Muzeju grada Sarajevo, a 26. travnja 2013. Fondu Memorijala.

Podijeli: