• 08 Apr, 2020

Rukovoditelj Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo dr. Sanjin Musa u intervjuu za informativni portal covid19.fmoh.gov.ba govori o tome u kojoj fazi je trenutno širenje koronavirusa u FBiH, najnovijim predviđanjima za naredno razdoblje, strategiji testiranja sukladno trenutnoj fazi i narednim fazama COVID19 te o načinima na koji svi građani uz zdravstveni sustav mogu zajedno doprinijeti usporavanju širenja. 

„Ovo je kriza bez presedana i odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti neminovno dovodi do drugačijeg načina organizacije života i predstavlja izazov za društvo u cijelosti”, kaže dr. Sanjin Musa.

U kojoj fazi je trenutno širenje COVID19 u FBiH? 

Pojačani nadzor nad infekcijom uzrokovanom novim koronavirusom se provodi od 4. tjedna 2020. godine, kada su predmet nadzora bili putnici iz Kine ili osobe sa stalnim ili privremenim boravkom u BiH, koji su dolazi ovog dijela svijeta.

Zavodi za javno zdravstvo i epidemiološke službe širom Federacije BiH, u suradnji s Graničnom policijom BiH i Federalnom upravom za inspekcijske poslove su pravodobno reagirale i angažirale sve svoje kapacitete na sprječavanju COVID-19 bolesti.

U 11. tjednu identificirani su prvi uvezeni slučajevi iz Italije i Njemačke, nakon naglog porasta broja slučajeva COVID-19 bolesti u Europi.

U 12. tjednu otkrivaju se dva veća grupiranja, koja su dovela do širenja u novim manjim grupiranjima, druge i treće generacije kontakata. Evidentiraju se uvezeni slučajevi iz Italije, Njemačke, Srbije, Švicarske, Turske, Austrije, SAD i Mađarske.

U 13. tjednu evidentira se treće veće grupiranje vezano za zdravstvenu ustanovu u Tuzlanskom kantonu. Zaključno s 14. tjednom, dakle s početkom travnja, lokalne transmisije nisu evidentirane samo u dva kantona Federacije BiH, a pojavljuju se slučajevi koji se ne mogu povezati s postojećim lancima prijenosa, što ukazuje na uspostavljen prijenos u zajednici.

Kakva su najnovija predviđanja za naredno razdoblje?

U narednom razdoblju očekuje se daljnji porast slučajeva i prijenos infekcije u zajednici. Bolest se prenosi kapljičnim putem, kada zaražena osoba kašlje ili govori, ali i dodirivanjem objekata i površina na koje su pale kapljice. Drugi ljudi se zaraze kada nakon dodirivanje tih površina i objekata, nakon kojih dodirnu oči, nos ili usta. Do zaraze može doći i udisanjem kapljica, kada se nađe u blizini (unutar 1,5 m) zaražene osobe koja kašlje. Iako su evidentirani i prijenosi od osoba bez simptoma, taj rizik je vrlo nizak. Ipak, zaražena osoba može imati vrlo blage simptome, naročito u početnoj fazi bolesti. S obzirom da je riječ o novom virusu s kojim se ljudi nisu prije susretali i da nemaju stvoren imunitet, kao i da još nije razvijena vakcina, bolest se ubrzano širi. Znatno brže, u odnosu na, na primjer, gripu. Ključno epidemiološko pitanje kako brzo će se izolirati osobe s blagim simptomima nakon pojave simptoma i trajanje bilo kojeg asimptomatskog razdoblja zaraznosti prije pojave jasnih simptoma COVID-19 bolesti. To smo vidjeli i kod ranih uvezenih slučajeva, nitko namjerno ne želi prenijeti infekciju na obitelj i prijatelje, ugroziti druge, nego su podcijenjeni i ne prepoznati vrlo blagi simptomi bolesti.

„Cilj je osigurati optimalnu zaštitu za hospitalizirane pacijente"

Koja je strategija testiranja sukladno trenutnoj fazi i narednim fazama COVID19?

U prvoj fazi testirani su putnici i državljani BiH povratnici iz zahvaćenog područja s respiratornim simptomima. Provođeno je praćenje kontakata i testiranje simptomatskih kontakata, ali i asimptomatskih tokom ili nakon karantina (veće grupe državljana BiH koji su se vraćali iz zahvaćenih područja). Kako se broj oboljelih bude povećavao, prioritetna testiranja će biti usmjerena na hospitalizirane pacijenta sa simptomima COVID-19, onima koji su rizične grupe za razvoj teških oblika bolesti i zdravstvene djelatnike. Cilj je osigurati optimalnu zaštitu za hospitalizirane pacijente, osigurati da oni sa najvećim rizikom od komplikacija zbog infekcije budu brzo otkriveni, smanjiti rizik od bolničkih infekcija, održati funkcioniranje zdravstvenog sustava. 

Da li je na raspolaganju dovoljan broj testova? 

Kapaciteti za testiranje pacijenata sumnjivih na COVID-19 infekciju je značajno povećan, o tome govori i broj testiranih osoba na web stranici za praćenje COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine: www.covid-19.ba.

Kad je riječ o hospitalizaciji, na koji način će se određivati koji pacijenti treba da idu u bolnicu, a koji da ostanu kući u izolaciji?

Kao i kod drugih bolesti, hospitalizaciju određuju liječnici na temelju težine kliničke slike. Treba ponovno napomenuti da 80 posto pacijenta ima blagi oblike bolesti i oporavljaju se bez potrebe za posebnim tretmanom. Najčešći simptomi su povišena temperatura, opća slabost i suhi kašalj. Neki pacijenti osjećaju bolove u mišićima, začepljenost nosa, grlobolju ili proljeve. Simptomi počinju postupno. Procjenjuje se da kod svakog šestog oboljelog dolazi do razvoja teškog oblika bolesti i razvoja simptoma otežanog disanja, što predstavlja alarmantan znak. Podaci iz Kine pokazuju da je prosječno vrijeme od pojave prvih simptoma do simptoma otežanog disanja iznosilo sedam dana (od 4 do 9 dana). Starije osobe i osobe s kroničnim oboljenjima, prije svega povišen krvni tlak i srčani problem, dijabetes, češće razvijaju ozbiljne oblike bolesti. 

„Žurna primjena restriktivnih mjera za ograničenje širenja virusa, osigurava adekvatan odgovor zdravstvenog sustava i smanjenje smrtnosti”

Sa koliko je uspjeha zdravstveni sustav FBiH dočekao ‘prvi val’ COVID19?

Bez poduzetih javnozdravstvenih mjera, najprije aktivnosti na sprječavanja unosa infekcije koje se provode od kraja prvog mjeseca 2020., zatim kasnijih kontrolnih mjera koje uključuju socijalnu distancu, znatno ranije bi imali slučajeve COVID-19 bolesti i ubrzano širenja COVID-19 bolesti u Federaciji BiH. Suvremeni svijet je nemoguće zamisliti bez kretanja stanovništva, a to je oduvijek i bio način šireg prijenosa uzročnika zaraznih bolesti. Cijelo ovo razdoblje zdravstveni sustav je radio na planovima pripravnosti i odgovora, re-organizirao se i unaprjeđivao kapacitete za odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti, i primao prve oboljele osobe.

Koliko su sve provedene mjere i preporuke izdane građanima pomogle da taj udar bude znatno blaži i samim tim da prostora zdravstvenom sustavu da se za to pripremi?

Primjer Italije pokazao je kako neotkriveni slučajevi i ubrzan porast broja slučajeva predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravstvenom sustavu zbog ograničenih kapaciteta odjela za intenzivnu skrb. Žurna primjena restriktivnih mjera za ograničenje širenja virusa, osigurava odgovarajući odgovor zdravstvenog sustava i smanjenje smrtnosti.

Provedene mjere sprječavaju prijenos bolesti, rastežu trajanje, pomjerajući i smanjujući vrhunac epidemije. Ovi rezultati pružaju zdravstvenom sustavu dodatno vrijeme za povećanje kapaciteta i liječenje pacijenata. A dugoročno i vrijeme za razvoj odgovarajućeg liječenja i vakcine.

U kakvom je odnosu broj smrtnih slučajeva kod nas u poređenju s drugim zemljama regije i Europe?

Stopu smrtnosti će se moći s većom sigurnošću odrediti na kraju epidemije. Kod nas, i u svijetu, u dostupnim procjenama, nazivnici (denominatori) ostaju nepoznati zbog toga što asimptomatski slučajevi ili pacijenti s blagim simptomima nisu testirani i nisu identificirani. Sadašnje procjene bazirane su na kliničkim slučajevima COVID-19 bolesti. Jedinstvena situacija bila je procjena smrtnosti među putnicima na kruzeru Diamond Princess, gdje je iznosila 1%, što je znatno niže od SARS-a – 9,5%, ali i više od sezonske gripe 0,1%.

„Ubrzano povećati kapacitete specijaliziranih ustanova i tretmana za liječenje osoba s teškim oblicima COVID-19 bolesti”

Šta građani u narednom razdoblju uz sve dosada provedene mjere trebaju dodatno uraditi kako bi se broj novozaraženih što prije počeo smanjivati?

Individualno ponašanje će biti od najveće važnosti u kontroli širenja COVID-19 bolesti. Osobne aktivnosti, prije nego vladine mjere, su najvažniju u ovom pitanju. Rana samoizolacija, izolacija cijele obitelji u slučaju oboljenja, kontakt s mjerodavnom zdravstvenom ustanovom, i javljanje ukoliko simptomi postanu teški, te mjere socijalne distance su ključne, uz svakako pojačane higijenske mjere. 

Koje segmente borbe protiv koronavirusa u skorijem razdoblju je potrebno dodatno unaprijediti kroz zdravstvo i sve druge segmente društva?

Kao što navodi Svjetska zdravstvena organizacija, ovo je kriza bez presedana i odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti neminovno dovodi do drukčijeg načina organizacije života i predstavlja izazov za društvo u cijelosti. U našoj zemlji, kada je o zdravstvu riječ, povećani su kapaciteti javnozdravstvenog nadzora i laboratorijski kapaciteti, i očigledna je važnost kontinuiranog unaprjeđenja ovog sustava. Potrebno je dodatno unaprijediti organizaciju pristupa zdravstvenom savjetovanju s udaljenosti, putem kriznih telefona i e-maila, kao i daljnje ubrzano povećanje kapaciteta specijaliziranih ustanova i tretmana za liječenje osoba s teškim oblicima COVID-19 bolesti, prije svega jedinica i timova za intenzivno liječenje. Brojne društvene ustanove su odlično reagirale, na primjer škole i fakulteti s organizacijom online nastave. A zahvaljući naprednoj tehnologiji i društvenim mrežama, provedeno društveno distanciranje ne mora značiti i društvenu izolaciju.

Podijeli: