• 04 Aug, 2020

Religioskop Historijskog muzeja BiH  vas vodi na putovanje u prošlost.

Zavirimo skupa u Sijavus-pašinu dairu, naselje koje je istoimeni paša izgradio za Židove Sarajeva u drugoj polovici 16. stoljeća. Obrisi tog naselja, koje se nazivalo još Velika avlija i Il Kortižo – mali han, i danas postoje. Sačinjeno od prizemnica, dvokatnice i trokatnica, s četrdesetak ne baš udobnih i prostranih soba, naselje je bilo dom mnogobrojnim siromašnim sefardskim obiteljima. Oni bogatiji, naseljavali su sarajevske mahale.

Nije predstavljalo prinudno boravište Židova ili izolaciju u smislu geta, kakve su postojale u zapadnoeuropskim zemljama, već oblik dobrovoljnog kolektivnog stanovanja.

Velika avlija bila je otvoreno naselje, čija se vrata nikada nisu zaključavala. Centar njenog života bilo je dvorište, u kojem su djeca  lakoćom igrala na jeziku srednjovjekovne Španjolske.

Do kraja 16. stoljeća na zapadnom dijelu dvorišta, izgrađena je i prva sinagoga u BiH, službenog imena Il kal Grandi, poznatija kao Stari hram. Sagrađena je po uzoru na onaj koji su Židovi sefardi imali u rodnoj Španjolskoj, u Toledu. Kako ga nisu mogili ponijeti sa sobom prilikom progona, odlučili su sagraditi isti, u Velikoj avliji u Sarajevu.

Danas se u Starom hramu nalazi Muzej Jevreja BiH koji svjedoči o bogatom religioznom i kulturnom životu, ali i stradanju Židova.

Preporučujemo da ga posjetite. Pored svih eksponata koji dočaravaju ova vremena, uz malo mašte, zatvorenih očiju, možda uspijete čuti graju djece i šapate molitvi, koji su činili svakodnevnicu ovog jedinstvenog naselja, navodi se u saopćenju Povijesnog muzeja BiH.

Podijeli: