• 24 Aug, 2020

Kažu da nije lako živjeti bez benevolencije, točnije bez dobre volje, naklonjenosti, milostivosti, što je i prvenstveno značenje naziva najstarijeg nacionalnog kulturnog društva u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

„Nikad neću zaboraviti obilježavanje 100 godina rada La Benevolencije početkom 1992. godine, pred prepunom dvoranom Narodnog kazališta. Pozdravno slovo ove svečanosti je, između ostaloga, glasilo: U Sarajevu i BiH Preporod ne treba samo muslimanima nego treba i svima, Prosvjeta ne treba samo Srbima, nego treba i svima, Napredak ne treba samo Hrvatima nego treba i svima, a sve se to može postići uz malo La Benevolencije, uz malo dobre volje“, istaknuo je u razgovoru za Sarajevo.ba Jakob Finci, predsjednik kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva Židova „La Benevolencija“.

128 godina djelovanja La Benevolencije

Sarajevska, bosanska židovska organizacija, prema Fincijevim riječima, jednostavno živi i proživljava povijest Bosne i Hercegovine i njenog glavnog grada.

Židovi su utkivali neizbrisivo u tkivo bosanske duhovnosti – vlastite običaje, vještine, kulturu i umjetnost, sve ono što su sa sobom donijeli iz Španjolske, ali i svoje bogato kulturno naslijeđe koje su stvarali u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Sve to prezentiraju kroz Židovsku općinu u Sarajevu formiranu 1565. godine, i svoje društvo La Benevolenciju, čiji je doprinos proteklih 128 godina djelovanja nemjerljiv i tako potreban ovoj zajednici.

Priznanje za misiju u službi čovjeka

Svojom misijom La Benevolencija opravdava ime i ideju koja je pokreće. I što je najvažnije, ustrajala je na svojim temeljnim programskim načelima, djelujući uvijek u službi čovjeka.

„Odluka Gradskog vijeća Grada Sarajeva da se i  La Benevolencija, zajedno s Preporodom, Napretkom i Prosvjetom, proglasi nacionalnim kulturnim društvom od značaja za bh. prijestolnicu, za nas predstavlja izuzetno priznanje. Puno nam znači. Naravno, ništa ovo La Benevolencija ne bi mogla postići sama da nije i ostalih nacionalnih kulturnih, prosvjetnih i humanitarnih društava“, kaže Finci.

Ističe da su društva još jako, jako davno surađivali na zajedničkim projektima, živjeli i prakticirali ono što danas zovemo međureligijski dijalog, suživot... Tijekom prošlog rata formirali su svoj koordinacijski odbor kroz koji su zajedno djelovali, bilo da je riječ o humanitarnoj pomoći ili se radilo o pružanju duhovnog otpora agresoru, čiji je cilj bio da uništiti višestoljetno zajedničko življenje ljudi s njihovim kulturnim i vjerskim različitostima.

Finci smatra da su društva svojim djelovanjem pokazala koliko je važno živjeti i raditi zajedno, koliko je važno podržavati jedne druge ne samo u ratnim i poratnim godinama nego i danas. Nada se da će ih ovo priznanje dovesti u ravnopravan položaj s ostalim primateljima grantova koje Grad dodjeljuje, kako bi pomogao onima koji trebaju ovom gradu.

Pokazali smo da se ovdje može živjeti zajedno

Uvjeren je da je ova gradska odluka potvrda da su puno učinili i zadužili ovaj grad. La Benevolencija je s bratskim organizacijama iz drugih nacionalnih korpusa, pojašnjava Finci, „pokazala da se ovdje može živjeti zajedno i da jednostavno jedni drugima ne smetamo“.

„Mislim da je i La Benevolencija doprinijela da imidž Sarajeva u svijetu poraste i dostigne razinu multietničkog i vrlo tolerantnog grada, sredine u kojoj nema ni vidljivog antisemitizma niti bilo kakvih drugih nacionalnih sukoba ili incidenata“, podcrtava Finci i dodaje da se ne smije zaboraviti njihov utjecaj i na razvoj i napredak grada Sarajeva iz kojeg posjetitelji odlaze puni pozitivnih utisaka i emocija.

Predsjednik društva Židova posebno naglašava suradnju s Gradom Sarajevo i gradonačelnikom Abdulahom Skakom: „Potporom i partnerstvom smo više nego zadovoljni. Nikada nismo doživjeli da naši zahtjevi budu odbijeni. Kad god je bila neka potreba, Grad je nalazio načina da nam uvijek izađe u susret“, kaže Finci.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva

Početkom 1992. godine Židovska općina u Sarajevu dobiva najviše gradsko priznanje – Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

„Najviše zasluga za to ima La Benevolencija. To su bila ona vremena kada smo željeli da ne bude rata, pa smo u sklopu Sarajevske zime održali sedmodnevni bogati program pod nazivom Shalom (Mir) Sarajevo/u – Židovi voljenom gradu“, kaže Finci.

Nažalost, nepuni mjesec dana poslije ove manifestacije desila se agresija na  naš grad i zemlju.

Židovi Sarajeva i Bosne i Hercegovine su smatrali da se njih itekako tiče sve što se zbivalo u gradu i zemlji koji su njihov dom. Tako La Benevolencija i Židovska općina zahvaljujući prijateljima iz cijelog svijeta organizira brojne humanitarne, dobrotvorne aktivnosti kako bi i Židovima i svim građanima Sarajeva osigurala humanitarnu pomoć i službe neophodne da im se olakša život u gradu pod opsadom. Od konvoja s humanitarnom pomoći i onih koji su evakuirali ljude iz grada, preko korištenja usluga humanitarnih ljekarni, narodnih kuhinja i radiostanice Društva, do tečajeva stranih jezika, nedjeljne škole za djecu i Programa pomoći starim i iznemoglim.

Temeljna ideja vodilja današnje La Benevolencije ne razlikuje se mnogo od one od prije 128 godina – dodjela stipendija, pružanje usluga kućne njege i socijalne zaštite starim i iznemoglim, usluge Mikrokreditne organizacije „Melaha“ (hebrej. rad – po imenu prve židovske štedionice u Sarajevu), očuvanje tradicije i kulture Židova u Sarajevu i Bosni i Hercegovini putem izložbi, koncerata i drugih prigodnih manifestacija.

„Samo zahvaljujući velikoj požrtvovanosti i izvanrednoj energiji ljudi koji su vodili našu organizaciju svih ovih godina možemo pogledati s ponosom unazad i vidjeti rezultate našeg rada: tisuće obrazovanih mladih ljudi, bogatu izdavačku djelatnost, promoviranje sefardske kulture i tradicije, bogat kulturni sadržaj i kontinuirani rad s mladima“, istaknuo je naš sugovornik Jakob Finci.

Podijeli: