• 14 Nov, 2008

U radnom dijelu 9. Međunarodne konferencije mreže balkanskih gradova – BALCINET, kojom je predsjedavao zamjenik gradonačelnice Sarajeva Predrag Mitrović, gradonačelnici i predstavnici 14 balkanskih gradova govorili su o temama: Prava manjina i imigracijske politike u velikim gradovima, Perspektive EU za narode Balkana i balkanske gradove, Okolišno zagađenje i klimatske promjene, Međubalkanska, međuopćinska saradnja, te Balkanski gradovi pristupačni djeci.

Govoreći o "Pravima manjina i imigracijskoj politici u velikim gradovima" Saliha Džuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH istakla je da u BiH živi 17 manjinskih naroda (Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci). - Vlasti u BiH, posebno Vijeće ministara i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, obavezali su se da će konkretnim mjerama i kontinuirano raditi na zaštiti i unapređenju prava nacionalnih manjina, te ustrajati na potpunoj provedbi Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH – kazala je Džuderija.

U 2008. godini Vlada Kantona Sarajevo je, prema riječima Emine Dubravić, kantonalne ministrice za rad, socijalnu politiku i raseljena lica, planirala sredstva u uznosu od 17 miliona KM za sanaciju stambenog fonda i za pomoć održivom povratku u i van Kantona Sarajevo. Zamjenik gradonačelnika Banja Luke Jasmin Komić kazao je da je u Savezu nacionalnih manjina Republike Srpske uključeno 11 udruženja sa kojima Grad Banja Luka ima jako dobru saradnju i finansijski ih pomažu.

Osman Topčagić, direktor Direkcije za evropske integracije govoreći na temu "Perspektive Evropske unije za narode Balkana i balkanske gradove", učesnicima Konferencije dao je kratak pregled onoga što je BiH u posljednjih godinu dana postigla u procesu približavanja evropskoj porodici mira, stabilnosti i prosperiteta, a Veniamin Karakostanoglou, zamjenik gradonačelnika Soluna prezentirao je modele predpristupne finansijske pomoći Zapadnom Balkanu.

Na treću temu Konferencije "Okolišno zagađenje i klimatske promjene" govorili su Vassilios Papageorgopoulos, gradonačelnik Soluna, zamjenik gradonačelnika Grada Varna Bozov Hristo, gradski vijećnik Grada Ankare Ahmet Arslan i gradonačelnik Kumanova Zoran Damjanovski. Zjednički je stav da suradnja između zemalja Balkana u oblasti ekologije treba da ima vodeće mjesto i da je krajnje vrijeme za lokalnu samoupravu da u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnostima programira i realizuje projekte vezane za kvalitet atmosferskog zraka, otpad, saobraćaj, klimu...

O "Među-balkanskoj, među-općinskoj saradnji" govorili su Radomir Kezunović, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Miloš Simonović, gradonačelnik Niša i Bozov Hristo, zamjenik gradonačelnika Grada Varna. Gradonačelnik Niša je istakao da "lokalna samouprava ima zakonsku obavezu da stvara povoljan poslovni ambijent za investicije i nova radna mjesta, a u čitavom tom procesu ključna je saradnja sa susjednim zemljama kroz razmjenu resursa, znanja i iskustva". Zamjenik gradonačelnika Grada Varna je kazao: "Mi treba da shvatimo da je naše mjesto prvenstveno ovdje, na Balkanu i da će samo naši zajednički napori pretvoriti Balkanski poluotok u privlačan centar stranih investicija i faktor aktivnog učešća u vladi i životu na Starom kontinentu".

Zehra Salman, direktorica NVO "Naša djeca" govoreći na posljednju temu Konferencije "Balkanski gradovi pristupačni djeci", istakla je da je Grad Sarajevo u partnerstvu sa svoje četiri gradske Općine, podržao projekat "Grad – općina po mjeri djeteta" u cilju unapređenja života djece i ostvarivanja njihovih prava uz aktivno učešće djece na lokalnom nivou. Šef Odjela za koordinaciju sa donatorima Grada Tirane Daklea Shtylla skup je upoznala sa programom Grada Tirane čiji je cilj izgradnja 100 sportskih igrališta za djecu na svim javnim prostorima glavnog grada Albanije.

Izvor: Služba za odnose s javnošću Grada Sarajeva

Podijeli: