• 29 Nov, 2016

Uz nazočnost velikog broja medija, danas je u svečanom salonu sarajevske Vijećnice predstavljen Memorandum o razumijevanju između Međunarodnog  krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Grada Sarajeva.

Temeljem ovog Memoranduma bit će uspostavljen Informativni centar Sarajevo, koji bi javnosti trebao da pruži ažuriran, izravan i siguran elektronski pristup javno dostupnim spisima MKSJ-a i arhivskom materijalu sadržanom u online bazama podataka MKSJ-a. Centar će, istodobno, imati edukativnu, istraživačku, muzejsku, arhivsku i izdavačku funkciju.

Pozdravivši goste, gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić kazao je da uspostavljanjem ovog centra, Grad Sarajevo želi dati konkretan doprinos suočavanju s prošlošću, izgradnji mira i pomirenja.

„Ovo je povijesni trenutak za naš grad i zemlju, jer dobivamo jednu od najznačajnijih arhiva koja će omogućiti da utvrdimo istinu o onome što se zbilo 90-ih godina. Bez te istine ne možemo graditi mir i stabilnost naše zemlje, odnosnu bolju budućnost“, kazao je Komšić.

Sudac Međunarodnog  krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Fausto Pocar istaknuo je važnost današnjeg događaja.

„Potrebno je još mnogo toga obaviti dok se Centar ne uspostavi, ali je bitno da će materijali koji su se dvadeset godina prikupljali, biti dostupni javnosti, a ne samo istraživačima i povjesničarima“, kazao je Pocar, te dodao da će arhivi imati pristup i populacija na koju je rat izravno utjecao, koji će kroz sve te materijale moći vidjeti ne samo konkretne završne presude, već i sjećanja i svjedočenja ljudi koji konkretno govore o istini i onome što se zbilo. Sudac Pocar kaže da je zasad ovo jedini centar, međutim, ideja je da imaju više sličnih centara i u BiH i u regiji - u Hrvatskoj i u Srbiji. Najavio je da će još jedan centar biti u Srebrenici.

Glasnogovornik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Nenad Golčevski kazao je da će korisnici ovog prvog informativnog centra koji će biti osnovan u Sarajevu imati pristup više od 400 tisuća dokumenata iz sudskih procesa pred Tribunalom. Od toga blizu 100 tisuća su dokazni predmeti.

„To su izravno dokumenti koji svjedoče o samim zločinima koji uključuju više od 3.000 video snimaka koji su sačinjeni u vrijeme počinjenja zločina. Također, sadrže fotografije sačinjene u tom razdoblju, artefakte, predmete koji su pronađeni na mjestima zločina, u masovnim grobnicama i slično“, naglasio je Golčevski.

Podijeli: