• 20 Jun, 2020

Voda je oduvijek tekla Miljackom, žuborila potocima, prskala iz brojnih česmi i šadrvana, razlijevala se Sarajevskim mahalama, avlijama i baščama i napajala radošću ljudske duše…

"Možda takva voda i zrak postoji u Džennetu 
al, ima li išta slično na ovome svijetu?!
S proljećem se grad pretvori u cvijet mirisni.
Na raj sliče bašče i ružičnjaci purpurni.
Baci još jedan pogled na grad kad se behar kruni
Ko da se svaki kutak blještavim svjetlom ispuni.
Bašče krasne, voda pitka, mladost privlačna.
Sačuvaj, Bože, zar se Sarajevu može naći mane.
Neka Uzvišeni Bog dadne da svim nevoljama odolijeva.
Nek propadne svako ko bude neprijatelj Sarajeva."  -  stihovi  su pjesnika Mehmeda Mejlije.

Prvi vodovod u Sarajevu sagradio je Isa beg Ishaković, davne 1461. godine. Brojne bogate Sarajlije, dobrotvori, gradili su vodovode, te je Sarajevo bilo poznato kao grad česmi, hamama, sebilja i šadrvana.

Javne česme su vjekovni simbol grada Sarajeva. Služile su domaćem stanovništvu, ali i putniku namjerniku da zastane, napije se svježe, hladne vode i nastavi svoj put. Zahvaljujući česmama, Sarajevo, grad smješten u kotlini, s mnogobrojnim naseljima raštrkanim po brdovitim i visokim područjima je u svako doba imao svježu vodu u svom domu.

“ Tu se čovjeku čini, da može dugo živjeti,
jer na hiljadu mjesta po Sarajevu
teku češme iz vrela neumrlosti.” - stihovi Muhamed Nerkezi, pjesnik Sarajeva  

Posljednjih godina Turske vladavine u Sarajevu je bilo 156 javnih česmi i 68 starih vodovoda, građenih od glinenih i drvenih cijevi, duljine 55 kilometara.

„Gradnjama i popravcima vodovoda i češama posvećivao je veliku pažnju i Mula Mustafa Bašeskija, kroničar ovoga grada druge polovine 18. stoljeća“, u knjizi „Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu“, navodi Hamdija Kreševljaković. 

• Grada Sarajevo na čelu s Abdulahom Skakom je  osigurao funkcioniranje i očuvanje više od 40 javnih česmi, jednog od najvažnijih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine. Aktualna administracija je preuzela nadležnost nad upravljanjem, održavanjem i plaćanjem računa za isporuku vode s javnih česmi i nužnika u Sarajevu.

I vodovodi i česme, isključivo su djela onih dobrotvora, koji su za ljubav Božju i spas svoje duše zidali zadužbine u Bogoštovane, prosvjetne i humanitarne svrhe. Brojne česme, uvijek građene od kamena po mahalama, džamijskim haremima, kućne po avlijama, pred čijom ljepotom čovjek ostaje zadivljen, davale su gradu poseban čar.

Najstarija i najpoznatija česma u gradu, nalazi se u zidu dvorišta Begove džamije, čiji je prvobitni naziv bio Gornje češme, starijim Sarajlijama poznata kao Čifte češme. Bistrička česma bila je jedno vrijeme najveća u Sarajevu. Jedna od najljepših sarajevskih česama je Sebilj na Baščaršiji, koji je obnovljen 2006. godine. Iz ovoga dijela grada potječe i čuvena izreka: „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, stalno se vraća u Sarajevo“ - navodi se u tekstu KJKP ViK Sarajevo.

Podijeli: