Vijećnica u znaku Sarajevske hagade s porukom sjećanja na sve nevine žrtve

15 May, 2020

Sarajevo je večeras, u godini kada svijet obilježava 75. godišnjicu pobjede nad fašizmom, odalo počast svim nevinim žrtvama holokausta, genocida i ratnih zločina. Na fasadi legendarne sarajevske Vijećnice projicirana je fotografija Sarajevske Hagade s porukom sjećanja za sve nevine žrtve "Never Forget“.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka poručio je da je ovo poruka koju šalju građani Sarajeva.

"Sarajevska Hagada preživjela je inkviziciju, holokaust i agresiju na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Sačuvana je kao blago svjetske civilizacije u Sarajevu, kao svojevrstan dokaz pobjede dobra nad zlom, života nad smrću, slobode nad represijom. Hagada ima poseban značaj i za Sarajevo, jer je ona potvrda zajedničkog života, međusobnog poštovanja ljudi različitih vjera i nacija. Sarajevo i Hagada su jedno. Oni su simbol stradanja, ali i simboli opstanka i pobjede", poručio je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, izuzetno je važno da se u vremenu kada još uvijek postoje oni koji sustavno i javno podržavaju i pokušavaju rehabilitirati fašizam i zločinačke ideologije te negiraju povijesne činjenice o počinjenim ratnim zločinima, opsadi i genocidu, konstantno podsjeća i čuva memorija o istini.

"Sarajevska Vijećnica i Hagada su neprocjenjiva vrijednost, oni su medij putem kojeg na najsnažniji i najiskreniji način šaljemo jasnu osudu zla i potporu dobru. Vijećnica je stradala i obnovljena je, a Hagada je sačuvana. Obje su napadane od istog zla, protiv kojeg se evo i danas moramo boriti. Na ovaj način, uzimajući Hagadu kao simbol, Sarajevo odaje počast svim nevinim žrtvama fašizma", dodao je Skaka.

Sarajevska Hagada židovski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovici 14. stoljeća na području sjeverne Španjolske. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Židovi Sefardi.

Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste u svijetu, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen.

Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu uporabu. Tijekom Drugog svjetskog rata sačuvao ju je Derviš ef. Korkut, a tijekom agresije na BiH spasio ju je i zaštito tim ljudi na čelu s prof. Enverom Imamovićem.