• 30 Jul, 2020

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti stradalim građanima ispred Tunela Dobrinja - Butmir danas je obilježena 27. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju "Tunela spasa", javlja Anadolu Agency (AA).

S obzirom na potpunu blokadu grada i nedostatak materijalnih sredstava, civilna zaštita i pripadnici Armije Republike BiH tijekom 1993. godine krenuli su u prokopavanje tunela, a njegov podzemni put, ispod aerodromske piste, povezao je Dobrinju i Butmir, dvije teritorije koje su bile pod kontrolom Armije RBiH.

Time su, kako svjedoci tog vremena kažu, ostvarena dva strateška cilja. Prvi je bio taj da je Sarajevo, koje je bilo pod potpunom opsadom agresorskih snaga, konačno moglo biti opskrbljeno namirnicama, robama i oružjem, a drugi da je osiguran prolazak jedinica iz opkoljenog grada ka Igmanu, koji je bio pod jakim napadima.

Nazim Mahmutović, jedan od organizatora kopanja tunela s butmirske strane, prisjetio se detalja koji su na kraju doveli do spajanja dvije strane tunela, ispod aerodromske piste.

"Raspored je bio takav da dva radnika kopaju krampama s obzirom da je visina bila niska, moralo se 50 posto toga kopati s koljena. Druga dvojica radnika su tovarila materijal, treća dvojka je vozila materijal kolicima na polje, četvrti su pravili kanalice, jer je ogromna voda bila u tunelu, slijevala se sa zidova. I naravno sljedeća dvojica su bili miljevinski rudari koji su pravili podgrade na ono što smo mi uradili", priča Mahmutović.

Ističe da je jako ponosan što je bio jedan od onih koji su danonoćno kopali tunel, a, kako veli, bilo je najteže kada su došli ispod aerodromske piste, jer nisu imali tranše. Naglašava da su morali žuriti kako bi osigurali da jedinice izađu iz Sarajeva i osujete pad Igmana.

"U to vrijeme nismo znali njegova značaj, toliko koliko se danas vidi šta je tunel donio. Pet do 12 on je probijen, vojne jedinice su izašle iz Sarajeva i spasile su pad Igmana. Ja sam zadovoljan i ponosan što je tunel tada probijen", zaključio je Mahmutović.

Hazim Bahtanović, ravnatelj Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, istaknuo je da je prokopavanje "Tunela spasa" značajan nadnevak bh. povijesti.

"Ono što se zbilo na današnji dan je jedan od najznačajnijih nadnevaka u tom razdoblju agresije na BiH. Tunel je pušten u promet tako da se omogućio koliko-toliko, ne mogu reći normalan, ali prihvatljiv život za građane Sarajeva. To je jedan aspekt značaja ovog tunela. Počela je hrana ulaziti u grad, pa čak i određena materijalno-tehnička sredstva koja su omogućivala braniteljima da rade ono što su radili, to jest da brane obitelji, prijatelje, sve građane Sarajeva. Drugi aspekt i značaj ovog objekta jeste taj što je omogućio izlazak određenih jedinica iz Sarajeva iz sastava Prvog korpusa i pridruživanje ostalim jedinicama u obrani cijele BiH", naglasio je Bahtanović.

Tunel je otvoren 30. srpnja 1993. godine. Dug je gotovo 800 metara s prosječnom visinom 1,6 metara i širinom od jednog metra.

Prokopavanje je počelo 29. siječnja 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažirano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene. Tunel je prokopan 30. srpnja 1993. godine.

Tijekom više od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više tisuća ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.

Budući da je tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks, svakodnevno ga posjećuju brojne turističke grupe.

Podijeli: